Kupili novi stan i nedugo potom na zidu primijetili plijesan. Što u tom slučaju učiniti?
Kad je naša čitateljica s mužem kupila svoj prvi stan, nije imala pojma da će relativno brzo morati potražiti drugi. Problemi s vlagom i plijesnima izludjeli su nju i njezinu obitelj, a s današnjim znanjem i opcijama vjerojatno bi drugačije postupila
Kupnja nekretnine u kojoj namjeravate živjeti nije nimalo jednostavna i obično traje mjesecima, ako ne i godinama, dok ne pronađete onu savršenu. Teško je onda zamisliti da poslije tog dugog, mukotrpnog i ne baš jeftinog procesa ubrzo shvatite da ste gadno pogriješili. Upravo je to doživjela jedna naša čitateljica, koja je kupila stan u novoj zgradi u Zagrebu.
- Bio je to stan kvalitetne gradnje s troslojnom PVC stolarijom, ali nakon nekoliko godina primijetila sam da mi je odjeća u ormaru stalno vlažna i da neugodno miriše. Bila je to plijesan koja se iz kuta ormara pomalo širila po svoj odjeći, pa sam je konstantno morala prati. Nedugo nakon toga proširila se čak i po zidu - počinje svoje svjedočanstvo čitateljica, koja je najprije problem pokušala riješiti jednokratnim odvlaživačima zraka.
Ništa nije pomoglo
Promijenila ih je na desetke, a kad to nije pomoglo riješiti problem viška vlage, za pomoć se obratila predstavniku zgrade.
- Rekao mi je da je to normalno kod novih zgrada i kako je moguće da se zgrada nije dovoljno osušila, što god to značilo. Savjetovao mi je samo da više prozračujem stan - ističe.
Međutim, to je bila nemoguća misija s obzirom na to da su i ona i njezin muž svaki dan ujutro odlazili na posao, a vraćali su se najčešće tek predvečer, kad bi nakon posla pokupili djecu s izvannastavnih aktivnosti.
- Najlošije je bilo zimi, kad bi se navečer zbog provjetravanja temperatura u stanu znala spustiti ispod 16 stupnjeva, nakon čega je trebalo oko sat vremena grijanja da se digne tek na 19! Kad se u stanu sušilo rublje, situacija je bila još kritičnija, vlaga nam se cijedila s prozora i svako jutro maramicom bih brisala stakla. U takvim se uvjetima rublje nije ni moglo osušiti, danima bi bilo mokro. S teškom smo mukom odlučili dati rastaviti ugradbeni ormar, koji smo inače platili kao suho zlato, da bismo očistili plijesan sa zidova i stavili izolacijski premaz - prepričava.
Nažalost, bilo je to još jedno privremeno rješenje jer se plijesan nakon godinu dana opet počela pojavljivati. Štoviše, proširila se i na dječju sobu.
- Odlučili smo na kraju prodati stan jer nismo vidjeli izlaz iz te situacije - kaže.
Samo otvaranje prozora nije dovoljno
Problemi se s vlagom najčešće otkrivaju u jesen, kada nastupi razdoblje povećane vlage i pogrešno je za pretpostaviti da će oni nestati sami od sebe, kad nastupi toplije vrijeme. Jer baš poput pluća, domovi moraju moći disati - i to u svako doba godine. A kako zrak u zatvorenim prostorima može stvoriti višak vlage, plijesan, neugodne mirise, plinove, prašinu i druge neželjene probleme, vrlo je važno da svježi zrak konstantno ulazi i razrjeđuje onaj unutarnji. Dakle, kako bi se osigurala dobra kvaliteta zraka, potrebno je omogućiti cirkulaciju zraka, koja mora doprijeti do svih dijelova doma.
Tako da predstavnik zgrade od kojeg je naša čitateljica tražila rješenje nije bio sasvim u krivu - treba što više prozračivati prostorije u kojima boravite. Nažalost, samo otvaranje prozora najčešće nije dovoljno, a pogotovo kad je vani visoka razina vlažnosti, kao što je slučaj u jesenskom razdoblju.
- Otvorimo li prozor samo malo ili samo na kip, ne činimo ništa jer treba raditi unakrsno prozračivanje ili propuh barem pet minuta, i to nekoliko puta na dan, a ni tad ne provjetravamo sve dijelove prostorije - ističe Domeno Gjuras, direktor tvrtke Lunos Hrvatska, koja se bavi prodajom i ugradnjom ventilacijskih sustava.
Danas je gotovo postala ustaljena praksa, kako objašnjava Gjuras, da proizvođači prozora ugrađuju nepropusne prozore s iznimnim toplinskim karakteristikama, zatvaraju zgradu, a zatim savjetuju stanarima da prozračuju otvaranjem prozora.
To nije dostatan tip ventilacije, pa se ubrzo počne oko prozora pojavljivati plijesan, na staklu se stvara kondenzat, višak vlage se upija u zidove i oni "cvjetaju". Ako nema odgovarajuće izmjene zraka, unutrašnjost postaje zasićena i više ne može apsorbirati vlagu. Osim vlage, povećava se sadržaj ugljičnog dioksida u zraku.
Postoji li dugoročno rješenje?
Naša je čitateljica pronašla rješenje u preseljenju, ali Gjuras nam kaže da u današnje vrijeme nema potrebe donositi tako velike i skupe odluke. U većini slučajeva dovoljno je ugraditi Lunosov decentralizirani ventilacijski sustav.
- Riječ je o sustavu koji radi tako da usisava iskorišteni zrak i dovodi svježi zrak. Tako se kontroliraju izmjene zraka, ni previše ni premalo nego optimalno. Zrak se izmjenjuje u cijeloj prostoriji, a ujedno se dovedeni zrak filtrira, što je posebno važno ako je vani prisutan loš zrak ili puno grinja. Zvučna izolacija ista je kao kod zatvorenih prozora (52 decibela izolacije), ušteda topline kod klasičnog hidrosenzitivnog sustava u odnosu na otvaranje prozora veća je od 40%, a kod rekuperacijskog sustava ti su gubici zaista minimalni - objašnjava.
Najbolje je što se ovo efikasno i dugoročno rješenje protiv vlage i plijesni, s ugrađenim antialergijskim filtrima, koji sprečavaju ulazak peludi i nečistoća izvana, može ugraditi u bilo kojoj fazi gradnje.
- U posljednjih se desetak godina ovo rješenje decentralizirane ventilacije značajno proširio zapadnom Europom i danas već prelazi 50% svih ugrađenih ventilacijskih sustava u individualnim zgradama te kućama i stanovima. Taj postotak vrtoglavo raste, nauštrb centralnih sustava, koji se uglavnom mogu razmatrati samo u novogradnjama. A koliko su kod nas ljudi postali svjesni važnosti ventilacije, govori to da nam promet raste za oko 30% godišnje - govori za kraj Gjuras.
Ako i vi imate iste ili slične probleme s viškom vlage u domu, za besplatan izvid i dogovor u vašem domu nazovite 01 4816 581 ili posjetite www.lunos-hrvatska.com.
