Na Money Tik Talk radionici, generacija Z je iskreno razgovarala o novcu i priznala da potroše sve što imaju, a stručnjaci su im otkrili kako da štede i koliko trebaju zarađivati da bi dignuli kredit
GENERACIJA Z I NOVAC
Mladi troše sve što zarade, ali žele naučiti štedjeti: Kredit nije neprijatelj, nego plan unaprijed
Čitanje članka:
5
min
Štednja počinje sa sitnim koracima, kredit nije neprijatelj ako znaš planirati, a osobni financijski plan nije kazna nego kontrola troškova, zaključci su radionice Money Tik Talk, održane na Rochester Institute of Technologyju (RIT) u Zagrebu, gdje su učenici i studenti generacije Z razgovarali o novcu.
Radionicu je moderirao Saša Ćeramilac, a gosti iz svijeta obrazovanja, bankarstva, poduzetništva i turizma otvoreno su podijelili kako oni razmišljaju o novcu, štednji i trošenju.
- Novac se ne zarađuje preko noći, a budžet nije kazna nego sloboda - rekla je profesorica Iva Horvat X. gimnazije, koja predaje financijsku pismenost. Učenici, kaže, na satu rade osobni proračun i često ostanu šokirani kad vide koliko troše na male, svakodnevne stvari.
- Kad roditelji više ne pokrivaju minuse, postane jasno koliko planiranje znači. Učimo ih da ne stavljaju sve u jednu košaru i da štednja nije odricanje, nego plan - objasnila je profesorica Horvat. Dodala je da mladi često imaju pogrešnu sliku o zaradi i o tome kako novac „nastaje“.
- Mnogi misle da će novac doći sam od sebe, da će se jednog jutra probuditi i biti bogati. No svaki euro ima svoj put – rad, strpljenje i odgovornost. Zato učenicima dajemo stvarne zadatke da sami izračunaju koliko bi im mjesečno ostalo ako žive sami, plaćaju režije, hranu i prijevoz. Tek tada shvate koliko se troši, i koliko zapravo pomaže dobar plan - istaknula je profesorica Horvat.
Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije mladim je objasnila što znači budžetiranje na primjeru javne ustanove.
- Budžet je priča o prioritetima. Planiramo aktivnosti unaprijed, ostavljamo malo za neplanirano i držimo se plana – kao u svakoj kući - rekla je, podsjetivši da je proračun Turističke zajednice Zagrebačke županije od otprilike 350.000 eura narastao na oko 1,4 milijuna eura, ali da „rebalans nije poziv na ad hoc trošenje“.
- Po struci sam politologinja, ali danas većinu vremena provodim u tablicama – planiram, analiziram, budžetiram. Bez toga se ne može. U turizmu, kao i u životu, sve počinje dobrim planom - rekla je.
Prisjetila se i kako je njezin pristup novcu s godinama sazrijevao.
- Danas više cijenim svoj novac, ali i sebe. Volim se nagraditi, ali uvijek pazim da kvaliteta i plan budu ispred impulsa - dodala je.
S godinama su, kaže, i obiteljska primanja rasla, ali i svijest o tome da s većim budžetom dolazi i veća odgovornost.
- Danas više zarađujem nego prije deset godina, ali ne znači da više trošim. Samo više razmišljam o dugoročnim stvarima – gdje će taj novac biti sutra, što mogu stvoriti s njim. Planiranje mi je postalo navika, a ne obaveza - kaže.
Dodala je i koliko se kultura upravljanja novcem razlikuje među generacijama:
- Naši stariji su najbolji učitelji budžetiranja. Bake i djedovi su znali svaku lipu zapisati. S 400 ili 500 eura mirovine uspiju platiti sve troškove, djeci pomoći i još nešto uštedjeti. To je prava financijska pismenost.
Za kraj je naglasila i da su hrvatski mladi među najduže „vezanima“ uz roditeljske domove u Europi. „Čak 64 posto mladih i dalje živi s roditeljima, dok je u Francuskoj taj udio tek 14 posto. Financijska samostalnost nije luksuz, nego odgovornost – jer tek kad sam odlučuješ o svom novcu, znaš koliko on vrijedi.“
Da planiranje osobnih financija ne mora biti komplicirano, pokazala je Iva Rubes, direktorica u Direktnim distribucijskim kanalima u Privrednoj banci Zagreb (PBZ).
- Dovoljna je jedna jednostavna tablica – s lijeve strane prihodi, s desne rashodi – i odmah vidite gdje novac curi - objasnila je.
Rubes je mladima približila i praktičan primjer kako početi štedjeti bez odricanja.
- PBZ ima funkcionalnost u mobilnoj aplikaciji PBZ digitalnog bankarstva koja svakodnevnu kupnju pretvara u štednju. Svaka kartična kupnja automatski se zaokruži na prvu veću jedinicu, a razlika odlazi na štedni račun. Ako platite 6,40 €, 60 centi ide u štednju. Princip je odličan – štedite bez da to osjetite, a do svog novca možete doći kada god vam zatreba jednostavno prebacivanjem iz štednje na svoj tekući račun. Automatskim uplatama u štednju, u godinu dana može se nakupiti značajan iznos koji će vam pomoći da ostvarite neke od svojih ciljeva - rekla je.
No upozorila je mlade i da novac danas ne nestaje samo zbog impulzivne kupnje, nego i zbog digitalnih prijevara.
- Kad vas netko traži PIN kartice, korisnički broj ili jednokratnu lozinku za pristup online bankarstvu – to je kao da mu dajete ključ od stana. Ako prodajete nešto preko web oglasnika, za uplatu koju trebate primiti kupcu je dovoljno poslati samo IBAN svojeg računa. Ako vas netko traži dodatne podatke, gotovo sigurno je riječ o prevari - naglasila je Rubes.
Dodala je i da su prevaranti danas sofisticiraniji nego ikad.
- Mladi sve više kupuju online, što je u redu, ali moraju znati da sve što zvuči previše dobro – obično nije istinito. Ako su tenisice triput jeftinije nego inače, to nije prilika, to je prijevara. Internet je sjajan alat, ali i opasan ako ne znaš pravila igre.
Da se od kredita ne treba bojati, nego ga razumjeti, objasnio je Hrvoje Travnikar, član Uprave Fintastica.
- Kredit nije vrag. On je samo budući prihod potrošen danas. Ako znaš planirati i ne uzimaš više nego što možeš vraćati, kredit ti može pomoći da napreduješ - rekao je Travnikar.
Na primjeru stana od 300.000 eura pokazao je kako visina kamate i rok otplate mogu potpuno promijeniti mjesečni budžet. Mladima je predstavio Fintastic kreditni kalkulator na kojem mogu vidjeti kolika im plaća treba da bi bili kreditno sposobni i da kupe vlastiti stan, koji si mogu priuštiti.
- U Hrvatskoj ljudi prvi stan kupuju tek oko tridesete, najčešće uz pomoć roditelja. Nema ništa loše u tome – samo treba krenuti pametno i skromno. Ne moraš odmah imati 70 kvadrata, počni s 50 i rasti s vremenom - naglasio je Travnikar.
Podsjetio je da HNB ograničava ratu kredita na 40 do 45 posto primanja, pa je ključno razumjeti svoje mogućnosti.
- Financijska pismenost ne znači znati formule, nego razumjeti koliko svaka odluka mijenja tvoj život. Kredit, ako ga uzmeš s razumom, može biti alat za rast jer te nauči kako dobro planirati, a ne financijski uteg - zaključio je Travnikar.
Mlade je zanimalo u što stručnjaci s radionice ulažu, a Travnikar je otkrio da ulaže u LEGO kocke te je tako spojio ljubav, ali i investiranje jer ti setovi s godinama dobivaju na vrijednosti. Radionicu financijske pismenosti podržali su: Fintastic, PBZ, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Xiaomi, Atlantic i Dukat.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
