Žene obično žive dulje od muškaraca zbog genetskih razlika i evolucijskih strategija preživljavanja. U nekim vrstama situacija zna biti obrnuta. Iako okoliš utječe na životni vijek, razlike među spolovima i dalje ostaju
KOJI JE RAZLOG?
Zašto žene žive puno dulje od muškaraca: Znanstvenici su napokon pronašli odgovor?
Čitanje članka:
2
min
Kroz povijest i gotovo u svim dijelovima svijeta jedna je biološka zagonetka ostala nepromijenjena. Žene obično žive dulje od muškaraca.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:04
Iako su medicinska dostignuća u nekim zemljama smanjila tu razliku između spolova, prema novom istraživanju, potpuno nestajanje tog jaza nije vjerojatno, jer su uzroci duboko ukorijenjeni u evolucijskoj povijesti.
Odgovor u genetici?
Međunarodni tim znanstvenika s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, Njemačka, proveo je dosad najopsežniju analizu razlika u životnom vijeku među spolovima kod sisavaca i ptica.
Istraživanjem podataka iz ukupno 1.176 vrsta, znanstvenici su otkrili da kod sisavaca 72 % ženki u prosjeku živi 13 % dulje od mužjaka, dok kod ptica 68 % mužjaka nadmašuje ženke u trajanju života za oko 5 %.
Jedno genetsko objašnjenje, tzv. -hipoteza heterogametnog spola', temelji se na razlikama u spolnim kromosomima. Kod sisavaca ženke imaju dva X kromosoma, dok mužjaci imaju po jedan X i jedan Y kromosom (što ih čini heterogametnim spolom).
Neka istraživanja sugeriraju da dva X kromosoma mogu štititi ženke od štetnih mutacija, pružajući im prednost u preživljavanju. Zanimljivo je da je kod ptica taj sustav obrnut – ženke su heterogametne.
Glavna autorica studije, Johanna Stärk, napominje da postoje i iznimke.
- Neke vrste pokazuju suprotan obrazac od očekivanog - rekla je Stärk.
Na primjer, kod mnogih ptica grabljivica ženke su i veće i žive dulje od mužjaka. Dakle, spolni kromosomi objašnjavaju samo dio priče, nastavlja.
Ulogu igraju i reproduktivne strategije. Prema studiji, kod poligamnih sisavaca s jakom međuspolnom konkurencijom mužjaci obično umiru ranije od ženki. S druge strane, kod ptica, koje su uglavnom monogamne, taj pritisak je manji i mužjaci često žive dulje.
Važan je i utjecaj roditeljske skrbi. U prirodi spol koji više ulaže u podizanje potomstva – kod sisavaca to su često ženke – obično ima dulji životni vijek. Kod dugovječnih vrsta, poput primata, to je evolucijska prednost: ženke prežive dovoljno dugo da njihovo potomstvo postane neovisno ili spolno zrelo.
Kako bi procijenili utjecaj okoliša, istraživači su proučavali i populacije životinja u zoološkim vrtovima, gdje su zaštićene od predatora i nepovoljnih uvjeta. Utvrdili su da iako se jaz u životnom vijeku smanjio, nije potpuno nestao.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
