Dug i kvalitetan život sve je češći, a stogodišnjaci diljem svijeta pokazuju da godine mogu biti ispunjene zdravljem i vitalnošću. Ključni čimbenici dugovječnosti leže u svakodnevnim navikama
EVO KOJU!
Mnogi koji dožive 100 godina dijele 'superljudsku' sposobnost
Čitanje članka:
3
min
Dug i zdrav život nije rezerviran za rijetke, jer sve više znanstvenih istraživanja i osobnih priča pokazuju da ključne navike mogu značajno povećati šanse za dugovječnost. Iako genetika igra određenu ulogu, stil života, prehrana, društveni odnosi i mentalni sklop pokazali su se jednako, ako ne i važnijima. Jer koji je smisao doživjeti 100 godina, ako ste posljednjih 20 proveli u bolesničkom krevetu? Ipak, pokazalo se da ljudi koji dugo žive dijele jednu 'superljudsku' osobinu - jako su rijetko bolesni! U nastavku saznajte kako im to uspijeva.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:04
Plave zone – gdje ljudi žive najduže
Postoje regije u svijetu poznate kao „plave zone“ gdje ljudi iznimno često dožive 100 i više godina. Među njima su Okinawa (Japan), Sardinija (Italija), Ikaria (Grčka), Nicoya (Kostarika) i Loma Linda (Kalifornija). Stanovnici tih područja žive jednostavno, ali zdravo: puno hodaju, rade u vrtu, izbjegavaju stres kroz svakodnevne rituale i imaju prehranu bogatu biljnim namirnicama, uz vrlo malo prerađene hrane i mesa.
Posebno zanimljivo pravilo koje slijede mnogi od njih dolazi iz Japana: „Hara Hachi Bu“, što znači – jedite dok niste potpuno siti (oko 80 % punine). Večera se jede ranije, a doručak kasnije, što podržava zdrav ritam probave.
Tjelesna aktivnost bez teretane
U plavim zonama ljudi ne vježbaju intenzivno – oni se prirodno kreću cijeli dan. Hodanje, penjanje uz stepenice, vrtlarenje ili lagane kućanske aktivnosti zamjenjuju formalni trening, a tijelo ostaje aktivno i funkcionalno do duboke starosti.
Zdrava prehrana
Prehrana stogodišnjaka temelji se na lokalnim i sezonskim namirnicama: puno povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i maslinova ulja. Meso se jede rijetko i u malim količinama. Porcije su umjerene, a prerađena hrana gotovo potpuno izostaje.
Mentalni sklop i rutina
Stogodišnjaci često dijele osobine poput otpornosti, optimizma i emocionalne stabilnosti. Njeguju pozitivne misli, otvoreno izražavaju emocije i zahvalni su na malim stvarima. Osim toga, red i struktura – čak i u jednostavnim svakodnevnim ritualima – daju im osjećaj kontrole i stabilnosti.
Mnogi od njih prakticiraju duhovnost ili pripadnost zajednici, što dodatno pomaže u nošenju sa stresom. Oni imaju snažan osjećaj svrhe, poznat i kao ikigai u japanskoj kulturi – razlog zbog kojeg ustaju ujutro.
Društvene veze
Zajedništvo je jedan od ključnih faktora dugovječnosti. Ljudi koji redovito provode vrijeme s obitelji, prijateljima i susjedima, imaju bolje mentalno zdravlje i niži rizik od depresije. Osjećaj pripadnosti donosi emocionalnu stabilnost i dugoročnu dobrobit.
Genetika – nije sve, ali nije ni nevažno
Postoje geni povezani s dugovječnošću, poput gena FoxO3, koji pomaže u očuvanju funkcija tijela kroz starenje. Ipak, i osobe bez tog gena mogu živjeti dugo ako usvoje zdrave životne navike.
Inspirativni primjeri
Maria Branyas Morera, najstarija žena na svijetu (117), imala je biološku dob čak 17 godina nižu od stvarne zahvaljujući zdravom imunitetu, učinkovitom metabolizmu masti i raznolikom mikrobiomu.
Ruth Goldberg Jaskow (101) svakodnevno prakticira jogu, zumbu i tai chi. Jede ono što voli, bez pretjeranih ograničenja, i njeguje radost u svakodnevici.
Dug život ne dolazi iz jednog čudesnog faktora, već iz mnoštva malih, dosljednih odluka. Stogodišnjaci diljem svijeta pokazuju da uz ravnotežu tijela, uma i zajednice – možete ne samo doživjeti duboku starost, već je i proživjeti kvalitetno i s osmijehom.
Što možete učiniti već danas?
Dugovječnost ne zahtijeva drastične promjene preko noći — ključ je u svakodnevnim navikama koje postaju vaš način života. Za početak, krenite se kretati prirodno: ne morate trčati maraton, ali svakodnevna šetnja, penjanje stepenicama umjesto korištenja lifta ili rad u vrtu čine veliku razliku za vaše tijelo i duh.
Zatim, obratite pažnju na prehranu. Jedite manje, ali kvalitetnije — fokusirajte se na cjelovite, biljne namirnice, izbjegavajte industrijski prerađenu hranu i pokušajte večerati ranije, kako biste tijelu dali vremena za probavu prije sna.
Ne podcjenjujte važnost sna. Redovit i kvalitetan san regenerira tijelo, podržava imunološki sustav i održava hormonalnu ravnotežu.
Održavajte društvene kontakte — njegujte odnose s obitelji, prijateljima i susjedima. Redoviti razgovori, zajedničke aktivnosti i osjećaj pripadnosti doprinose mentalnom zdravlju i emocionalnoj stabilnosti.
Također, svakodnevno se podsjetite na ono na čemu ste zahvalni. Pozitivan i zahvalan mentalni stav pomaže u borbi protiv stresa i lošeg raspoloženja te podupire zdravije odluke.
I naposljetku, pronađite svrhu u svakodnevici. To može biti bilo što: briga o unucima, volontiranje, njegovanje hobija ili učenje nečeg novog. Kada imate razlog zbog kojeg rado ustajete svako jutro, tijelo i um vas prate u tome s više energije, radosti i zdravlja.
Pogledajte video:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
