Studija koju je proveo WHO pokazuje da alkohol značajno utječe na povećanje rizika od raka - kod muškaraca to čine dva pića na dan, a kod žena već i samo jedno
RECITE 'NE' ALKOHOLU
Važno otkriće: Dvije čaše vina na dan podižu rizik od raka debelog crijeva za čak 40 posto!
Čitanje članka:
4
min
Znanstvenici vjeruju da su utvrdili točan broj alkoholnih pića u danu koji može biti okidač za pojavu raka debelog crijeva. Istraživanje koje je objavio WHO precizno pokazuje da se šanse za razvoj raka debelog crijeva povećavaju za gotovo 40 posto ako muškarac konzumira samo dva alkoholna pića dnevno, dok je kod žena primijećeno da samo jedno alkoholno piće svaki dan može značajno povećati rizik od raka debelog crijeva, kao i raka dojke, piše Unilad.com.
POGLEDAJTE VIDEO: Nikola govori o svojoj borbi protiv raka debelog crijeva
Pokretanje videa...
01:24
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jasno ističe da ne postoji razina konzumacije alkohola koja je sigurna te da rizici počinju već od prve kapi, budući da je alkohol poznat kao kancerogen. To uvjerenje potkrepljuju brojne studije i brojni stručnjaci, uključujući dr. Cedreka McFaddena iz Južne Karoline. Kao vodeći kolorektalni kirurg, on često upozorava na opasnosti uživanja u društveno prihvatljivim noćnim kapljicama.
Za muškarce su kobna 2 alkoholna pića na dan, za žene već i jedno
Sa stajališta prevencije raka, nijedna količina alkohola ne smatra se potpuno sigurnom, rekao je za Daily Mail.
- Nije važno koliko pijete, rizik za zdravlje osobe koja pije počinje od prve kapi bilo kojeg alkoholnog pića - istaknula je i dr. Carina Ferreira-Borges iz WHO-a, koja kaže da se jedino sa sigurnošću može utvrditi da vrijedi pravilo: što više pijete, to je štetnije, odnosno što manje alkohola konzumirate, to ste sigurniji.
U posljednjih 30-ak godina vjerojatnost da ljudi u dobi između 20 i 39 godina obole od kolorektalnog karcinoma (raka crijeva, debelog crijeva i rektuma) u SAD-u povećavala se za dva posto svake godine, tvrde stručnjaci Instituta za istraživanje raka. Zbog toga Američko društvo za borbu protiv raka procjenjuje da će ove godine čak 107.320 stanovnika SAD-a dobiti upravo tu dijagnozu, pri čemu se predviđa da će tu ružnu vijest dobiti 54.510 muškaraca i 52.810 žena. Zanimljivo je da isti izvor primjećuje pad broja pacijenata s kolorektalnim karcinomom u dobi od 65 plus, u razdoblju od 1998. do 2019. godine.
Naravno, nije samo alkohol uzrok porasta broja dijagnoza raka debelog crijeva, vjeruje se da je to povezano i s konzumacijom velikih količina visokoprerađenog mesa, pa čak i piletine. I zaslađena pića povezana su s rakom debelog crijeva. Štoviše, onkologinja dr. Emma Schatoff iz njujorškog Centra za rak Memorial Sloan Kettering rekla je da je studija koju je vodila ukazala na to da su zaslađena pića zapravo vodeći uzrok kod mladih pacijenata s rakom debelog crijeva.
I zaslađeni sokovi imaju veliki utjecaj na pojavu raka, upozorava struka
- Mladi ljudi su dolazili s metastatskom bolešću, odnosno rakom koji se proširio posvuda, bio je u njihovoj jetri, plućima, drugim organima i bili su jako iznenađeni - rekla je za Daily Mail. Promatrajući što je sve moglo povećati njihovu razinu rizika nisu našli druge bitne parametre, osim hrane bogate šećerom, upravo kod pacijenata kod kojih je rak dijagnosticiran tek u četvrtom stadiju.
- Prehranu s visokim udjelom šećera definirali smo kao svakodnevnu konzumaciju hrane s visokim udjelom šećera - poput jednog gaziranog pića ili bombona.
- Ne mogu vam komentirati konkretno istraživanje i ovaj podatak o dva pića dnevno koji bi povećali rizik od raka debelog crijeva baš za 40 posto, jer svaka bolest nastaje kao kombinacija više faktora, a u ovom istraživanju ne znamo je li riječ o ispitanicima koji su imali samo taj čimbenik, ili su bili prisutni i neki drugi faktori. No, alkohol sigurno jest jedan od čimbenika koji doprinosi pojavi raka debelog crijeva i najbolje ga je izbjegavati, jer istraživanja pokazuju da već i jedno alkoholno piće na dan može biti povezano s pojavom te bolesti - kaže prim. dr. Zvonimir Glumpak, iz Poliklinike Glumpak u Bedekovčini. Dodaje kako tijelo kod unosa alkohola razgrađuje taj alkohol u kemijski spoj koji se zove acetaldehid.
- Acetaldehid oštećuje DNK (deoksiribonukleinska kiselina) i sprječava tijelo da popravi štetu. DNK je, pak, naš stanični "priručnik s uputama" koji kontrolira normalan rast i funkciju stanice. Kada je DNK oštećena, stanica može nekontrolirano rasti i stvoriti tumor - pojašnjava mehanizam djelovanja alkohola na organizam prim. dr. Glumpak.
Kad je riječ o činjenici da raste broj mlađih pacijenata kod kojih se bolest dijagnosticira, to se možda može povezati s padom tjelesne aktivnosti i porastom prekomjerne tjelesne težine, posebno kod mladih.
- U Europi se oko 11% slučajeva kolorektalnog karcinoma (CRC) pripisuje prekomjernoj težini i pretilosti. Pretilost je povezana s 30 do 70 posto povećanim rizikom od raka debelog crijeva kod muškaraca, a nešto je manje konzistentna kod žena. Istodobno, oko 25 posto svih slučajeva raka u svijetu uzrokovano je pretilošću i sjedilačkim načinom života. Istraživanja pokazuju i da osobe koje se redovito bave tjelesnom aktivnošću (više od sedam sati tjedno) mogu smanjiti rizik za oboljenje raka debelog crijeva za 15 posto - kaže sugovornik. Veliki prostor za dodatno smanjenje imaju i pušači, dodaje.
- Dim iz cigareta, cigara i lula sadrži najmanje 70 kemijskih spojeva koji mogu izazvati rak. Svaki put kada se udahne taj dim, kemijski spojevi dospiju u krvotok i prenose se u sve dijelove tijela. Mnogi od njih mogu oštetiti DNK, koja kontrolira rast i razvoj stanica i njihovu funkciju. Oštećena DNK gubi regulatornu funkciju i stanice krenu nekontrolirano rasti, što opet može voditi do stvaranja tumora - pojašnjava prim. dr. Glumpak.
Sve nabrojano, dodaje, ubraja se u promjenjive rizične čimbenike, na koje i sami bitno možemo utjecati zdravim načinom prehrane (izbjegavanjem pretjerivanja u crvenom mesu, visoko prerađenoj hrani, poput suhomesnatih proizvoda ili gotovih i polugotovih obroka te unosom dovoljne količine vlakana), tjelesnom aktivnošću i radom na tome da se naučimo nositi sa stresom.
- S druge strane, nasljedni faktor, odnosno postojanje raka debelog crijeva kod bližeg člana obitelji, nije nešto na što možemo bitno utjecati. No, ako imate takvu obiteljsku povijest, tad se puno može učiniti na ranom otkrivanju bolesti uz redovan screening koji treba započeti i prije 45. godine. Kod onih koji imaju povijest raka debelog crijeva u obitelji, prvi pregled može se obaviti i sa 35 godina. Jer, ako se rak debelog crijeva otkrije u ranoj fazi, vrlo su dobre prognoze za preživljenje - zaključuje sugovornik.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
