Krvne žile su se u ovom istraživanju pokazale kao osobito ranjive, gubeći elastičnost, sposobnost samopopravka i funkcionalnu prilagodljivost u većoj mjeri nego drugi organi
Lifestyle
Komentari 1
Krvne žile su se u ovom istraživanju pokazale kao osobito ranjive, gubeći elastičnost, sposobnost samopopravka i funkcionalnu prilagodljivost u većoj mjeri nego drugi organi
Protok vremena može biti neumoljivo linearan, ali tijek ljudskog starenja kako pokazuje najnovija znanost – to definitivno nije. Umjesto postupnog i predvidljivog procesa, starenje ljudskog tijela odvija se u trzajima: od eksplozivnog rasta u djetinjstvu, preko razmjerno stabilne mladosti i rane odrasle dobi, pa sve do naglog biološkog pada koji započinje u određenim životnim fazama.
Nova znanstvena istraživanja sada su precizno locirala jednu od ključnih prekretnica u starenju: oko 50. godine života, naš organizam ulazi u fazu u kojoj tkiva i organi počinju brže propadati, a putanja starenja postaje mnogo strmija nego što je bila ranije.
Ova otkrića temelje se na opservacijama tisuća proteina prisutnih u ljudskom tijelu, koji se mijenjaju s godinama i utječu na zdravlje svake stanice i sustava u tijelu.
POGLEDAJ VIDEO: Prehrana za mladolik izgled
Pokretanje videa...
01:24
Studija o kojoj izvještava Science Alert, a koju su proveli znanstvenici u suradnji sa sveučilištima i istraživačkim institutima, analizirala je proteom – skup svih proteina koji se nalaze u tkivima i organima – kod ispitanika u dobi od 14 do 68 godina. Cilj je bio identificirati obrasce starenja u sedam ključnih sustava tijela: kardiovaskularnom, imunološkom, metaboličkom, mišićno-koštanom, bubrežnom, gušteračnom i hematološkom.
Rezultati su pokazali da se najveći 'skok' u biološkom starenju događa upravo oko 50. godine. To nije samo puka brojka, nego biološki prag u kojem se:
Krvne žile su se u ovom istraživanju pokazale kao osobito ranjive, gubeći elastičnost, sposobnost samopopravka i funkcionalnu prilagodljivost u većoj mjeri nego drugi organi.
Starenje je posljedica nakupljenih oštećenja na staničnoj razini, ali nije ravnomjerno raspoređeno tijekom života. Promjene koje nastupaju nakon 50. godine mogu biti posljedica:
Zanimljivo je i da neke od promjena koje se bilježe u ovoj životnoj dobi mogu biti reverzibilne ili barem usporene, ukoliko se rano prepoznaju i ciljano tretiraju, primjerice kroz prehranu, vježbu, lijekove ili hormonske terapije.
Posljedice su rizik od kroničnih bolesti. Upravo ubrzanje biološkog starenja nakon 50. godine objašnjava naglo povećanje rizika za niz ozbiljnih bolesti:
Tijelo gubi sposobnost da se brzo oporavlja, a fiziološki stresovi – poput infekcija, ozljeda ili emocionalne traume – postaju sve opasniji.
Premda genetika igra važnu ulogu, studije sve više ukazuju na to da životni stil određuje većinu brzine starenja. Ključne preporuke uključuju:
Starenje nije samo stvar broja godina – ono ima biološki obrazac koji uključuje kritične prekretnice, a jedna od najvažnijih je upravo 50. godina života. U tom trenutku ljudski organizam prelazi iz razdoblja stabilnosti u fazu ubrzanog pada funkcionalnosti tkiva i organa.
Iako ne možemo zaustaviti vrijeme, razumijevanje ovih procesa daje nam alat za usporavanje starenja, produženje zdravog životnog vijeka i očuvanje kvalitete života u kasnijim godinama. Kako kaže znanstvena zajednica: možda ne možemo spriječiti starost, ali itekako možemo utjecati na način na koji starimo.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+