Prekovremeni rad mijenja mozak! Istraživanje otkriva da dug radni tjedan može promijeniti strukturu mozga, upozoravajući na rizike po mentalno zdravlje zaposlenika
IZGARANJE NA POSLU
Mozak se fizički promjeni ako radite previše, nije na bolje...
Čitanje članka:
3
min
Novo istraživanje pokazalo je da pretjerani rad može fizički promijeniti mozak. Znanstvenici iz Južne Koreje odlučili su istražiti kako puno radnih sati utječe na kognitivno i emocionalno zdravlje zaposlenika.
Studija, objavljena u časopisu Occupational & Environmental Medicine, analizirala je moždani volumen kod 110 zdravstvenih djelatnika koji su bili podijeljeni u dvije skupine: preopterećene (radili su 52 sata tjedno ili više) i nepreopterećene.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
02:44
Rezultati su pokazali da su preopterećeni pojedinci pokazivali značajne promjene u dijelovima mozga koji su povezani s izvršnim funkcijama i regulacijom emocija.
Koautor studije, dr. Wanhyung Lee, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Chung-Ang u Seulu, rekao je za Fox News Digital da je ovo jedno od prvih istraživanja koje ispituje vezu između dugotrajnog rada i strukturnih promjena u mozgu.
- U početku nismo imali jasna očekivanja o tome što bismo mogli otkriti. Zato su nam rezultati bili posebno intrigantni - rekao je dr. Lee.
Znanstvenik je istaknuo kako je povećani volumen mozga u područjima povezanim s kognitivnim i emocionalnim funkcijama bio neočekivano i fascinantno otkriće studije. Govori da ti nalazi otvaraju nova pitanja i naglašavaju složenost načina na koji kronični stres na poslu može utjecati na zdravlje mozga, što ukazuje na potrebu za dodatnim detaljnim istraživanjima.
Savjet neuorokirurga za zdravlje mozga
Povećanje volumena mozga zabilježeno je u regijama povezanim s izvršnim funkcijama, poput pamćenja, donošenja odluka i pažnje, kao i s emocionalnom regulacijom, uključujući upravljanje stresom i emocionalnu stabilnost.
Iako ove promjene možda isprva odražavaju potrebu za suočavanjem s kontinuiranim stresom na poslu, Lee upozorava da bi dugoročne ili kronične promjene mogle predstavljati rizik. To može uključivati neuronski stres, upale ili neprilagođenu reorganizaciju mozga.
- Naša trenutna studija ne može sa sigurnošću utvrditi dugoročne posljedice, no kontinuirana izloženost bez dovoljno oporavka mogla bi negativno utjecati na kognitivno i emocionalno zdravlje - objasnio je.
Dr. Lee poziva zaposlenike koji rade prekovremeno da shvate kako kronični stres ne uzrokuje samo psihološke komplikacije, već može dovesti i do fizičkih promjena u mozgu. To dodatno naglašava važnost upravljanja radnim opterećenjem, prioritiziranja odmora i održavanja emocionalne ravnoteže.
U isto vrijeme, individualni napori nisu dovoljni; ključna je i organizacijska podrška te proaktivno upravljanje od strane poslodavaca kako bi se stvorili zdravi radni uvjeti koji štite zdravlje mozga zaposlenika
Postavljanje granica
- S brzim razvojem pametnih telefona i digitalne tehnologije, posao sve češće prelazi izvan tradicionalnog radnog vremena u privatno vrijeme, čineći kronični prekovremeni rad učestalijim, ali i manje vidljivim. Poslodavci i donositelji politika moraju prepoznati i reagirati na ove promjenjive obrasce rada kako bi podržali održive radne uvjete - dodaje Lee.
Prepoznao je trend kretanja prema društvu preopterećenom radom. Pozvao je zaposlenike da aktivno postavljaju granice, osiguraju redovit odmor i oporavak, prakticiraju upravljanje stresom te se zalažu za radne politike koje jasno definiraju i poštuju zdrave radne granice.
Dr. Paul Saphier, neurokirurg i osnivač Coaxial Neurosurgical Specialists iz New Jerseyja, nije sudjelovao u studiji, ali je komentirao njezine rezultate za Fox News Digital.
- Nema sumnje da mentalni stres i umor zbog nedostatka sna, tjeskobe, dugotrajne koncentracije i slično dovode do promjene u otpuštanju neurotransmitera i dodatnih fizioloških promjena. To u konačnici može dovesti i do anatomskih promjena u mozgu - rekao je Saphier i studiju je nazvao zanimljivom, ali ne pretjerano iznenađujućom.
Neurokirurzi objašnjavaju da profesije koje zahtijevaju visoku kognitivnu budnost uz nultu toleranciju na pogreške (poput pilota i zdravstvenih djelatnika) imaju koristi od ograničenog uzastopnog radnog vremena kako bi se smanjile pogreške.
- Briga o mentalnom zdravlju i općoj dobrobiti ključna je ako želite biti produktivan zaposlenik - rekao je Kyle Elliott, stručnjak za mentalno zdravlje i karijerni trener iz Kalifornije koji radi u tehnološkom sektoru.
Zanemarivanje mentalnog zdravlja ne samo da može utjecati na vašu sposobnost učinkovitog rada, već i negativno djelovati na fizičko zdravlje i dugovječnost.
Elliott je potaknuo zaposlenike da se zauzmu za sebe i svoje potrebe te savjetuje da se ne bojite progovoriti (na poslu ili prema poslodavcu) ako trebate predah ili slobodno vrijeme kako biste zaštitili svoje mentalno ili fizičko zdravlje. Vaš um i tijelo će vam dugoročno biti zahvalni.
Kao načine za očuvanje mentalnog zdravlja i prevenciju izgaranja, stručnjak je predložio poduzimanje manjih koraka, poput korištenja predviđenih pauza tijekom radnog dana, povezivanja s osobama s kojima se osjećate sigurno dijeliti frustracije i ograničavanja vremena provedenog na društvenim mrežama.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
