ŠTO (NI)JE DOBRO JESTI
Prehrana protiv demencije: 10 namirnica koje štite mozak i 5 koje mogu povećati rizik
Izbjegavanje alkohola, pola sata tjelesne aktivnosti na dan i mentalna aktivnost čuvaju zdravlje mozga, no na njega značajno može utjecati i način prehrane, upozoravaju stručnjaci
MIND dijeta bazira na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije, pojašnjava nutricionistica Darija Vraneić Bender. Dijeta DASH temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija i predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti. Mediteranska dijeta temelji se, pak, na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda, dodaje. - MIND-prehrana sastoji se od 15 komponenti: deset skupina hrane 'zdrave za mozak', čija se konzumacija potiče, te pet skupina hrane čiju konzumaciju treba ograničiti.
Izbjegavanje alkohola, prestanak pušenja, svakodnevni boravak na svježem zraku, uz barem 30 minuta tjelesne aktivnosti te stalna mentalna aktivnost, čuvaju zdravlje mozga i doprinose prevenciji demencije, tvrde stručnjaci. No, brojna su istraživanja pokazala da na to značajno utječe i model prehrane. Preporučuje se mediteranski tip prehrane, koji se temelji na unosu velike količine voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe, puretine, piletine i malo crvenog mesa.
MIND dijeta bazira na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije, pojašnjava nutricionistica Darija Vraneić Bender. Dijeta DASH temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija i predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti. Mediteranska dijeta temelji se, pak, na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda, dodaje. - MIND-prehrana sastoji se od 15 komponenti: deset skupina hrane 'zdrave za mozak', čija se konzumacija potiče, te pet skupina hrane čiju konzumaciju treba ograničiti.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Zeleno lisnato povrće: iznimno je zdravo za mozak zbog visokog sadržaja vitamina, minerala i antioksidansa, koji štite moždane stanice i poboljšavaju kognitivne funkcije. Konzumiranjem zelenog lisnatog povrća kao što je špinat, kelj i blitva, možete poboljšati pamćenje i spriječiti kognitivni pad.
hRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Druge vrste povrća - preporučuju se iz istog razloga, zbog obilja vitamina i minerala, te drugih vrijednih nutrijenata koji mogu doprinijeti zdravlju mozga. Među ostalim, tu su vlakna, koja podržavaju zdravlje crijeva, a ona su vrlo važann faktor u održavanju kognitivnog zdravlja.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Orašasti plodovi: Preporučljivi su, prije svega, zbog visokog udjela omega 3 masnih kiselina, koje su ključne za održavanje zdravlja krvnih žila, a time i dobre prokrvljenosti i dobre opskrbe mozga važnim nutrijentima, poput željeza i kisika.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Bobičasto voće poput borovnica, kupina, crnog ribizla, jagoda i murve bogato je antioksidansima, vlaknima i vitaminima te pomaže u očuvanju zdravlja moždanog tkiva, poboljšava pamćenje i mentalno zdravlje.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Mahunarke poput graha, leće i slanutka, su dobra hrana za mozak jer su bogate hranjivim tvarima koje pomažu u pravilnom funkcioniranju neurotransmitera i održavanju stabilne razine energije. Također, sadrže vlakna i željezo, što je važno za zdravlje mozga.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Cjelovite žitarice pružaju stabilan izvor energije i pomažu u regulaciji šećera u krvi. One su bogate vitaminima B, vlaknima i antioksidansima, koji su korisni za funkcioniranje mozga i smanjuju rizik od neurodegenerativnih bolesti.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Ribe su iznimno zdrave za mozak zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina. One pomažu u poboljšanju kognitivnih funkcija, smanjuju rizik od depresije i demencije te pridonose boljem zdravlju mozga, posebno kod djece i starijih osoba. Riba također sadrži vitamin D, koji je važan za zdravlje kostiju i imunitet.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Meso peradi, poput piletine i puretine, bogato je kolinom, hranjivom tvari koja je važna za funkcije mozga i pamćenje, što može biti korisno za zdravlje mozga. Osim kolina, piletina također sadrži vitamine, minerala i proteine, što doprinosi zdravom funkcioniranju mozga i tijela.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Maslinovo ulje može biti koristan saveznik za zdravlje mozga zbog sadržaja mononezasićenih masnih kiselina, vitamina E, polifenola i drugih korisnih spojeva koji štite od neurodegenerativnih bolesti. Bogato je antioksidansima i pomaže u smanjenju upala u mozgu, što je važno za smanjenje rizika od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.
HRANA ZDRAVA ZA MOZAK: Čaša vina povremeno (ne svaki dan) može imati pozitivne efekte na zdravlje mozga, zahvaljujući antioksidansima, poput resveratrola. Resveratrol može zaštititi mozak od oštećenja nakon moždanog udara, a također može pomoći u čišćenju toksina povezanih s Alzheimerovom bolešću. Umjereno konzumiranje crnog vina također smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.
HRANA LOŠA ZA MOZAK: Pretjerana konzumacija crvenog mesa, osobito prerađenog, može negativno utjecati na zdravlje mozga, povezana je sa većim rizikom od demencije i bržim starenjem mozga. To je zbog visoke količine zasićenih masnoća i kolesterola u crvenom mesu. Istraživanja sugeriraju da ograničenje konzumacije crvenog mesa može pomoći u održavanju kognitivnih funkcija.
HRANA LOŠA ZA MOZAK: Margarin, majoneza i slične masnoće povećavaju opasnost od razvoja bolesti krvnih žila, a time i krvnih žila u mozgu, pa ih je važno konzumirati vrlo umjereno. Dobro je znati da istraživanja pokazuju kako nema razloga da maslac i jaja svrstamo u tu skupinu.
HRANA LOŠA ZA MOZAK: Masni sirevi - zbog visoke koncentracije tzv. loših masnoća, negativno utječu na zdravlje krvnih žila, što se odnosi i na krvne žile u mozgu. Može biti povezano sa stvaranjem kalcifikata, odnosno sužavanja krvnih žila i slabijim protokom krvi kroz mozak.
HRANA LOŠA ZA MOZAK: Slatkiši, bomboni, kolači - višak šećera u prehrani utječe na razvoj upalnih procesa, pa može utjecati i na upalne procese u krvnim žilama u mozgu. Također, može dovesti do porasta razine šećera u krvi, što negativno utječe na neurone i transmitere u mozgu.
HRANA LOŠA ZA MOZAK Brza hrana poput hamburgera, pomfrita, pizze i sličnih rješenja ima negativan utjecaj na zdravlje mozga zbog visoke količine zasićenih masti, šećera i niske količine hranjivih sastojaka. Ova vrsta prehrane može povećati rizik od kroničkih bolesti, uključujući bolesti srca i šećerne bolesti, koje zauzvrat mogu utjecati na moždane funkcije i povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti.
