Do zaraze ne dolazi pijenjem kontaminirane vode, već udisanjem sitnih, nevidljivih kapljica vode koje sadrže bakteriju. Ovi aerosoli stvaraju se na mjestima poput tuševa, slavina...
PREVENCIJA JE KLJUČ
Potvrđena u vrtiću u Zagrebu: Evo što je legionela, koji su simptomi i zašto je tako opasna
Čitanje članka:
3
min
Bakterija koja prirodno živi u rijekama i jezerima u pravilu ne predstavlja prijetnju, no kada pronađe put do vodenih sustava koje je stvorio čovjek, može postati ozbiljan zdravstveni rizik. Nedavni slučaj pojave legionele u jednom zagrebačkom vrtiću ponovno je stavilo u fokus ovu bakteriju, postavljajući pitanja o njezinoj opasnosti, načinu širenja i mjerama zaštite. Iako većina zdravih ljudi koji dođu u kontakt s njom neće razviti simptome, za rizične skupine ishod može biti fatalan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:52
Što je legionela i kako se prenosi?
Legionela je rod bakterija koje se prirodno nalaze u slatkovodnim okolišima. Problem nastaje kada dospiju u vodovodne sustave zgrada, gdje pronalaze idealne uvjete za razmnožavanje. Najčešći uzročnik bolesti kod ljudi je vrsta Legionella pneumophila.
Do zaraze ne dolazi pijenjem kontaminirane vode, već udisanjem sitnih, nevidljivih kapljica vode (aerosola) koje sadrže bakteriju. Ovi aerosoli stvaraju se na mjestima poput tuševa, slavina, hidromasažnih kada, rashladnih tornjeva velikih klimatizacijskih sustava, ovlaživača zraka i ukrasnih fontana. Važno je naglasiti da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Dvije bolesti uzrokovane jednom bakterijom
Infekcija legionelom može se manifestirati na dva načina, kao teži ili blaži oblik bolesti.
Legionarska bolest je teži oblik i zapravo je atipična upala pluća. Simptomi se obično javljaju dva do deset dana nakon izlaganja bakteriji. Počinju nalikovati jakoj gripi: visoka temperatura (često iznad 40°C), glavobolja, zimica i bolovi u mišićima. Unutar nekoliko dana razvijaju se i teži respiratorni simptomi poput suhog kašlja, kratkoće daha i boli u prsima. Nerijetko se javljaju i probavne smetnje poput mučnine, povraćanja i proljeva, a kod težih slučajeva može doći do zbunjenosti i drugih mentalnih promjena. Ako se ne liječi antibioticima, legionarska bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući zatajenje pluća, septički šok ili akutno zatajenje bubrega. Smrtnost se kreće oko deset posto, čak i uz liječenje.
Pontijačna groznica je znatno blaži oblik bolesti koji ne zahvaća pluća. Simptomi su slični gripi – povišena temperatura, glavobolja i bolovi u mišićima – ali bolest prolazi sama od sebe unutar tjedan dana i ne zahtijeva liječenje antibioticima.
Tko je najviše ugrožen?
Iako se svatko može zaraziti, neke su skupine pod znatno većim rizikom od razvoja teškog oblika bolesti. U njih spadaju:
- Osobe starije od 50 godina,
- Sadašnji ili bivši pušači, čija su pluća već oštećena,
- Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (zbog bolesti poput HIV-a ili raka, ili zbog uzimanja lijekova koji suprimiraju imunitet, primjerice nakon transplantacije organa),
- Osobe s kroničnim bolestima, osobito kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB), dijabetesom, bolestima bubrega ili jetre.
Gdje se skriva i kako se razmnožava?
Legionela se razmnožava u vodi, a idealni uvjeti za njezin rast stvaraju se u slabo održavanim ili kompleksnim vodenim sustavima. Ključni faktori koji pogoduju njezinom bujanju su temperatura vode između 25°C i 45°C, stajaća voda (stagnacija) te prisutnost biofilma, hrđe i kamenca. Biofilm je tanki, sluzavi sloj mikroorganizama koji se stvara na unutarnjim stijenkama cijevi i pruža bakterijama hranu i zaštitu od dezinficijensa.
Najčešća žarišta legionele su:
- Sustavi za toplu vodu u velikim zgradama poput bolnica, hotela, domova za starije i stambenih zgrada,
- Rashladni tornjevi koji se koriste za klimatizaciju,
- Hidromasažne kade (jacuzzi) i bazeni,
- Dekorativne fontane,
- Ovlaživači zraka i medicinski uređaji poput inhalatora.
Prevencija je ključna
Sprječavanje širenja legionele temelji se na pravilnom održavanju vodenih sustava. Ključna mjera prevencije je održavanje odgovarajuće temperature vode – u sustavima tople vode temperatura bi trebala biti iznad 60°C, jer na toj temperaturi bakterija brzo umire. Istovremeno, temperatura hladne vode trebala bi biti ispod 20°C.
Također je važno osigurati redovitu cirkulaciju vode kako bi se izbjegla stagnacija, te redovito čistiti i dezinficirati sve dijelove sustava, uključujući tuševe i slavine. U velikim objektima poput bolnica i hotela obavezni su detaljni planovi upravljanja vodom kako bi se rizik sveo na minimum.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:14
Legionela je stalna prijetnja u modernom okruženju, no uz pravilno održavanje i svijest o rizicima, zaraza se može uspješno spriječiti. Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za oporavak, stoga je kod pojave sumnjivih simptoma, osobito kod rizičnih osoba, važno što prije potražiti liječničku pomoć.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
