Nakon blagdanske euforije, povratak u rutinu može djelovati sumorno. Dani su kraći, sunčeve svjetlosti je manje, a hladnoća nas drži zatvorenima. Sve to može utjecati na raspoloženje i energiju
'BLUE MONDAY'
Danas je 'najdepresivniji dan u godini': Evo kako preživjeti siječanjsko sivilo i monotoniju
Čitanje članka:
4
min
Treći ponedjeljak u siječnju godinama nosi neslavnu titulu "Plavog ponedjeljka", navodno najdepresivnijeg dana u godini. Društvene mreže i mediji preplavljeni su savjetima za preživljavanje, no važno je odmah razjasniti cijeli koncept je marketinški trik.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
Ipak, osjećaj tjeskobe, niske energije i melankolije koji mnogi doživljavaju u ovo doba godine itekako je stvaran. Dok je Plavi ponedjeljak izmišljotina, "zimski blues" je fenomen s kojim se mnogi bore.
Formula za dobar marketing
Pojam "Plavi ponedjeljak" skovao je 2005. godine psiholog Cliff Arnall, i to ne kao rezultat znanstvenog istraživanja, već kao dio PR kampanje za britansku putničku agenciju Sky Travel. Cilj je bio potaknuti ljude da rezerviraju ljetovanje kako bi se izvukli iz siječanjskog sivila.
Arnall je osmislio pseudoznanstvenu formulu koja je u obzir uzimala faktore poput vremenskih prilika, dugova nakon blagdana, vremena proteklog od Božića, propalih novogodišnjih odluka i niske razine motivacije.
Naravno, ta formula nikada nije objavljena u znanstvenom časopisu niti je prošla recenziju, a stručnjaci je odbacuju kao besmislicu. Nemoguće je kvantificirati takve varijable i primijeniti ih na cijelu populaciju.
Međutim, ideja se ukorijenila u popularnoj kulturi. Problem je što takvo etiketiranje može biti štetno; trivijalizira stvarne mentalne poteškoće i može postati samoispunjavajuće proročanstvo. Ako očekujete da ćete se osjećati loše, veća je vjerojatnost da hoćete.
Zimska melankolija je stvarna
Iako je određeni datum marketinški konstrukt, činjenica je da siječanj za mnoge predstavlja izazov. Nakon blagdanske euforije, povratak u rutinu može djelovati sumorno. Dani su kraći, sunčeve svjetlosti je manje, a hladnoća nas često drži zatvorenima. Svi ti faktori mogu utjecati na naše raspoloženje i energiju.
Smanjeno izlaganje dnevnom svjetlu remeti naš unutarnji sat, takozvani cirkadijalni ritam, što utječe na proizvodnju hormona poput melatonina (koji regulira san) i serotonina (koji utječe na raspoloženje). To može dovesti do umora, razdražljivosti, promjena u apetitu i gubitka interesa za aktivnosti u kojima inače uživamo. Upravo se ti osjećaji često nazivaju "zimskim bluesom" ili zimskom tugom.
Važno je, međutim, razlikovati prolazno loše raspoloženje od ozbiljnijeg stanja poznatog kao sezonski afektivni poremećaj (SAP), koji je prepoznat kao oblik depresije povezane sa sezonskim promjenama. Dok zimski blues obično prolazi uz male promjene životnog stila, SAP karakteriziraju intenzivniji i dugotrajniji simptomi poput osjećaja beznađa i značajnog povlačenja iz društvenog života, što zahtijeva stručnu pomoć.
Kako pobijediti sivilo? Savjeti za bolje raspoloženje
Umjesto da se fokusiramo na jedan izmišljeni "najtužniji dan", možemo iskoristiti ovo razdoblje da usvojimo strategije koje će nam pomoći da se bolje osjećamo tijekom cijele zime. Ključ je u promjeni perspektive i malim, ali značajnim koracima.
Iskoristite svaki tračak sunca: Izlaganje prirodnom svjetlu ključno je za regulaciju našeg unutarnjeg sata. Pokušajte provesti barem petnaestak minuta na otvorenom svakog dana, idealno u kasno jutro ili rano poslijepodne. Čak i za oblačnih dana, dnevno svjetlo je korisno. Radite li od kuće, smjestite svoj radni stol blizu prozora.
Kretanje kao lijek: Fizička aktivnost oslobađa endorfine, hormone sreće. Ne morate se upuštati u naporne treninge; i lagana šetnja može značajno popraviti raspoloženje i razinu energije. Ako vam hladnoća ne odgovara, isprobajte jogu, istezanje ili ples unutar vlastitog doma.
Njegujte društvene veze: Zimi se lakše izolirati, no upravo je povezanost s drugima jedan od najjačih zaštitnih faktora protiv lošeg raspoloženja. Nazovite prijatelja, dogovorite kavu ili jednostavno razgovarajte s ukućanima o tome kako se osjećate. Dijeljenje osjećaja može ublažiti njihov teret.
Pazite na prehranu: Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (riba, orašasti plodovi), vitaminom D i složenim ugljikohidratima (cjelovite žitarice) može pozitivno utjecati na raspoloženje. Izbjegavajte prekomjeran unos šećera koji može dovesti do naglih padova energije.
Uspostavite rutinu spavanja: Održavanje dosljednog rasporeda spavanja, čak i vikendom, pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma. Osigurajte da vam je spavaća soba mračna i tiha kako biste poboljšali kvalitetu sna.
Pronađite novi hobi: Zima je idealno vrijeme za učenje novih vještina ili posvećivanje hobijima za koje inače nemate vremena. Bilo da je riječ o pletenju, slikanju, sviranju instrumenta ili učenju novog jezika, kreativne aktivnosti potiču osjećaj ispunjenosti.
Preoblikujte pogled na zimu: Psihologinja Kari Leibowitz ističe važnost "preoblikovanja" načina na koji razmišljamo o zimi. Umjesto da je doživljavamo kao razdoblje koje treba izdržati, možemo je vidjeti kao priliku za odmor, usporavanje i punjenje baterija.
Prigrlite koncept "hygge", danski i norveški izraz za uživanje u udobnosti i povezanosti s dragim ljudima. Stvorite ugodan kutak za čitanje, zapalite svijeće, pripremite topli napitak ili organizirajte večer društvenih igara s prijateljima.
Zaboravite na Plavi ponedjeljak kao dan predodređen za tugu. Umjesto toga, shvatite ga kao podsjetnik da je mentalno zdravlje važno svakog dana u godini. Prihvatite da je normalno imati dane s manje energije i dopustite si usporiti. Zima nije neprijatelj, već prirodno doba za odmor i obnovu, pripremajući nas za aktivnija i sunčanija razdoblja koja dolaze.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
