Europska unija postigla je dogovor o novoj uredbi koja će iz temelja promijeniti automobilsku industriju, no čini se da će cijenu te tranzicije, barem djelomično, platiti krajnji kupci. U sklopu velikog Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo, Bruxelles uvodi obvezne ciljeve za korištenje recikliranih materijala u proizvodnji novih vozila, a u središtu pozornosti je plastika. Iako je cilj plemenit – smanjiti otpad i ovisnost o sirovinama – stručnjaci upozoravaju da će ova "zelena" mjera neizbježno dovesti do rasta cijena novih automobila na europskom tržištu.
Što točno donosi nova uredba?
Nakon dugotrajnih pregovora, predstavnici Europskog parlamenta i država članica postigli su privremeni sporazum koji nalaže da će novi automobili, kamioni i motocikli u budućnosti morati sadržavati značajan udio reciklirane plastike. Prema dogovoru, proizvođači će imati deset godina da dosegnu cilj od najmanje 25 posto reciklirane plastike u svakom novom vozilu. Kao prijelazni korak, unutar šest godina od stupanja uredbe na snagu, taj udio morat će iznositi najmanje 15 posto.
Dodatno, uredba propisuje da najmanje 20 posto te reciklirane plastike mora potjecati iz takozvane "zatvorene petlje", što znači da se mora dobivati recikliranjem starih, odbačenih vozila. Time se želi osigurati da automobilski sektor reciklira vlastiti otpad i smanji oslanjanje na plastični otpad iz drugih industrija.
- Ovaj privremeni sporazum označava važan korak prema kružnom gospodarstvu za europski automobilski sektor - izjavio je danski ministar okoliša Magnus Heunicke, čija je zemlja predsjedala Vijećem EU.
Prema njegovim riječima, dogovoren je snažan okvir koji "zatvara rupe u sustavu, osigurava da vrijedni materijali ostanu unutar gospodarskog sustava EU i suzbija izvoz vrlo zagađujućih vozila u treće zemlje". Važno je napomenuti da će ova pravila biti dio uredbe, a ne direktive, što znači da će se primjenjivati jednako i izravno u svim državama članicama, bez potrebe za prenošenjem u nacionalna zakonodavstva.
Zašto će automobili poskupjeti?
Iako se na prvi pogled čini kao isključivo ekološka mjera, nova uredba sa sobom nosi i ekonomske posljedice. Ključni razlog za očekivani rast cijena leži u jednostavnoj činjenici: reciklirana plastika koja zadovoljava stroge standarde kvalitete i sigurnosti automobilske industrije trenutno je skuplja od nove plastike. Proces prikupljanja starih vozila, njihovo rastavljanje, sortiranje materijala, čišćenje i konačna prerada plastike u granule pogodne za novu proizvodnju složen je i skup. Svi ti troškovi ugrađuju se u konačnu cijenu recikliranog materijala.
Proizvođači automobila, suočeni s obvezom korištenja skuplje sirovine, taj će trošak vrlo vjerojatno prenijeti na kupce kroz više maloprodajne cijene vozila.
Dodatni trošak za industriju predstavlja i načelo "proširene odgovornosti proizvođača" (EPR), koje se ovom uredbom značajno jača. To znači da će proizvođači snositi financijsku i organizacijsku odgovornost za cjelokupni životni vijek svojih vozila, uključujući troškove prikupljanja i obrade kada ona postanu otpad.
Širi opseg i stroža pravila za izvoz
Nova pravila neće se odnositi samo na osobne automobile i laka komercijalna vozila. Opseg uredbe proširen je i na teške kamione, autobuse, motocikle te čak i vozila za posebne namjene.
Jedan od ključnih ciljeva je i stati na kraj problemu "nestajućih vozila". Prema podacima Vijeća, svake godine s europskih cesta bez traga nestane oko 3,5 milijuna vozila koja se ilegalno izvoze, rastavljaju ili odlažu.
Kako bi se to spriječilo, uvodi se stroga zabrana izvoza rabljenih vozila koja više nisu tehnički ispravna i sigurna za vožnju, a koja će stupiti na snagu pet godina nakon donošenja uredbe.
Kompromis industrije i zelenih ambicija
Put do konačnog dogovora bio je obilježen pritiskom automobilske industrije, koja je upozoravala na izazove i troškove prilagodbe. Europska komisija je u svom početnom prijedlogu tražila znatno bržu primjenu, zahtijevajući cilj od 25 posto reciklirane plastike unutar samo šest godina. Međutim, države članice i Europski parlament izborili su se za dulje prijelazno razdoblje, dajući industriji više vremena za prilagodbu. Ovakav ishod nije zadovoljio ekološke udruge.
"Ovaj dogovor je školski primjer političkog popuštanja pod pritiskom industrije", poručio je Fynn Hauschke iz ekološke skupine EEB.
Iako dogovor još mora proći formalnu proceduru usvajanja u Europskom parlamentu i Vijeću, smjer je jasan. Europska automobilska industrija, koja čini oko deset posto ukupne potrošnje plastike u EU, kreće prema održivijoj budućnosti.
No, za vozače diljem Europe, ta budućnost će, po svemu sudeći, doći s nešto višom cijenom.