Planet PSR J2322-2650b nalazi se izvanredno blizu svoje zvijezde, na udaljenosti od samo 1,6 milijuna kilometara, što je gotovo sto puta bliže nego što je Zemlja od Sunca.
NEVJEROJATNO
Ima oblik limuna, s neba padaju dijamanti, a godina traje 8 sati! Otkrili najčudniji planet ikad
Čitanje članka:
2
min
Čini se da je novootkriveni egzoplanet preuzeo titulu najčudnijeg svijeta koji smo ikada uočili u našoj galaksiji Mliječnoj stazi. Astronomi koji koriste svemirski teleskop James Webb otkrili su zapanjujući planet koji toliko rasteže naše razumijevanje o tome što je moguće u svemiru, da ga je gravitacija doslovno rastegnula u oblik limuna, piše Science Alert.
Objekt mase Jupitera, službeno nazvan PSR J2322-2650b, ima atmosferu kakva nikada prije nije viđena, a njegova sama egzistencija dovodi u pitanje sve poznate teorije o formiranju planeta.
Otkriće je toliko neobično da su znanstvenici isprva ostali potpuno zatečeni.
- Bilo je to apsolutno iznenađenje - rekao je koautor studije Peter Gao iz instituta Carnegie.
- Sjećam se da je naša kolektivna reakcija, nakon što smo dobili podatke, bila: ‘Što je, dovraga, ovo?’. Ekstremno je drugačije od onoga što smo očekivali.
Bizarni svijet
Ovaj bizarni svijet kruži oko pulsara, vrste brzo rotirajuće neutronske zvijezde. Riječ je o nevjerojatno gustim zvjezdanim jezgrama koje su ostale nakon eksplozije supernove, a sadrže masu našeg Sunca u tijelu veličine grada. Ovaj pulsar emitira snopove zračenja u pravilnim intervalima, poput svemirskog svjetionika. Međutim, zračenje koje emitira uglavnom se sastoji od gama zraka i drugih visokoenergetskih čestica, što ga čini nevidljivim za infracrvene instrumente teleskopa Webb. Ta se mana pokazala kao nevjerojatna prednost. Budući da teleskop ne vidi zasljepljujuću svjetlost zvijezde, može nesmetano proučavati planet.
- Ovaj je sustav jedinstven jer možemo vidjeti planet osvijetljen od strane svoje zvijezde, a da pritom uopće ne vidimo samu zvijezdu - objasnila je Maya Beleznay, doktorandica na Sveučilištu Stanford.
- Tako dobivamo nevjerojatno čist spektar i možemo ga proučavati s više detalja nego obične egzoplanete.
Oblaci od čađe i kiša dijamanata
Analizirajući taj čisti spektar, tim je ostao šokiran. Umjesto očekivanih molekula poput vode, metana ili ugljikovog dioksida, otkrili su atmosferu kojom dominiraju helij i molekularni ugljik. To nikada prije nije viđeno.
Molekularni ugljik iznimno je rijedak jer se na visokim temperaturama, koje na ovom planetu dosežu i do 2000 Celzijevih stupnjeva, obično veže s drugim elementima. Njegova prisutnost sugerira da kisika i dušika gotovo da i nema.
Ovakav bizaran sastav podrazumijeva i jednako bizarno vrijeme. Znanstvenici pretpostavljaju da atmosferom lebde oblaci od čađe. Duboko unutar planeta, pod golemim tlakom, ti bi se oblaci ugljika mogli kondenzirati i formirati kišu pravih dijamanata.
Planet PSR J2322-2650b nalazi se izvanredno blizu svoje zvijezde, na udaljenosti od samo 1,6 milijuna kilometara, što je gotovo sto puta bliže nego što je Zemlja od Sunca. Zbog te nevjerojatne blizine, jedna godina na njemu traje svega 7,8 sati. Intenzivna gravitacija masivnog pulsara rasteže ovaj planet mase Jupitera u izduženi, gotovo groteskni oblik limuna ili ragbijaške lopte.
Zagonetka koju nitko ne može riješiti
Sve u vezi ovog planeta je misterij, a najveći od svih je kako je uopće nastao. Njegov sastav isključuje sve poznate mehanizme formiranja planeta. Jedna od ideja bila je da se radi o takozvanom sustavu "crne udovice", u kojem pulsar polako "proždire" materijal sa svog manjeg zvjezdanog suputnika. Međutim, takvi procesi ne stvaraju čisti ugljik.
- Je li ova stvar nastala kao normalan planet? Ne, jer je sastav potpuno drugačiji - izjavio je Michael Zhang sa Sveučilišta u Chicagu, glavni istraživač studije.
- Je li nastao ‘guljenjem’ vanjskog dijela zvijezde, kao što nastaju sustavi crnih udovica? Vjerojatno ne, jer nuklearna fizika ne stvara čisti ugljik. Vrlo je teško zamisliti kako se dobiva ovakav sastav.
Za sada, PSR J2322-2650b ostaje fascinantna zagonetka koja bi mogla predstavljati potpuno novu klasu svemirskih objekata.
- Lijepo je ne znati sve - zaključio je koautor studije Roger Romani.
- Veselim se što ću naučiti više o neobičnosti ove atmosfere. Sjajno je imati zagonetku koju treba riješiti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
