Učitelji i nastavnici u Hrvatskoj u velikoj su većini zadovoljni sa svojim poslom (više od 80%), no nisu zadovoljni plaćama i statusom u društvu (više od 25%), pokazalo je veliko OECD-ovo istraživanje o učenju i poučavanju TALIS 2024., provedeno u 53 zemlje. Ovo je treći ciklus u kojem sudjeluje i Hrvatska, a sudjelovalo je 6660 nastavnika i 439 ravnatelja iz 496 osnovnih i srednjih škola.
U Hrvatskoj u obrazovanju većinski rade žene, koje čine 79,4% učiteljskoga i 69,1% nastavničkoga kadra. Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s najvećim udjelom žena i bilježi porast od 5% u odnosu na prethodne cikluse TALIS istraživanja. Učitelji u osnovnim školama u Hrvatskoj prosječne su dobi 43,6 godina, a zanimljivo je i kako su hrvatski učitelji i nastavnici među najobrazovanijima u zemljama OECD-a, i po formalnom obrazovanju i po edukacijama tijekom karijere.
Pozitivno je što su nastavnici i učitelji ovdje pod manjim stresom nego u zemljama poput Finske i Francuske, kazao je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, institucije koja je provela istraživanje u Hrvatskoj. Kod nas je i manje vršnjačkog nasilja. Ipak, u Hrvatskoj 13,7 % učitelja i 9,3 % nastavnika smatra da u velikoj mjeri doživljavaju stres na poslu. U odnosu na prošlo istraživanje iz 2018. vidljivo je značajno povećanje postotka učitelja koji doživljavaju stres na poslu. Pod stresom su više učitelji u osnovnim školama. Kao glavne razloge stresa navode odgovornost za uspjeh učenika, te previše administrativnih poslova.
Mlađi učitelji više žele otići
U drugim zemljama, glavni izvor stresa za učitelje i nastavnike je prevelik broj radnih sati, stalna potreba za profesionalnim usavršavanjem i česte izmjene obrazovnih politika.
Zabrinjavajući je podatak da svaki četvrti učitelj i nastavnik u Hrvatskoj kroz sljedećih pet godina namjerava napustiti profesiju (26,1% u OŠ i 27,6% u SŠ). Kao razloge navode drugi posao izvan sustava, te obiteljske razloge. Pritom je udio učitelja mlađih od 30 godina koji planiraju otići porastao za 13,2% u odnosu na 2018. Četvrtina ravnatelja pritom je izjavila kako imaju problem s nedostatkom nastavnika.
Filipović ističe kako se u slučaju mladih učitelja i nastavnika radi o globalnom trendu koji nije vezan samo uz ovu struku. Mladi imaju puno više mogućnosti u odabiru i promjeni posla u odnosu na, primjerice period prije 20, 30 godina. I to se pokazuje u ovakvim statistikama, posebno u području STEM-a i stranih jezika, ističe on.
Sve više djece s poteškoćama
Alarmantan je i podatak da se značajno povećao broj učenika s posebnim obrazovnim potrebama. Više od 10% takvih učenika ima 23,5% osnovnih, te 30,6% srednjih škola. Od 2018. povećao se i broj djece migranata, no Hrvatska je po njihovom broju ispod prosjeka EU.
Hrvatski prosvjetari, pak, najlošije od svojih kolega ocjenjuju svoj status u društvu. Najmanje ih smatra i da se njihovo zanimanje cijeni među političarima i u medijima.
Ipak, statistike pokazuju kako u većini slučajeva imaju bolje uvjete za rad od prosjeka OECD-a, te da su zadovoljniji.
'Učenici nas vole, političari i mediji ne!'
- Ugodno me iznenadilo što se 99% hrvatskih učitelja izjasnilo da voli predmet koji predaje, 90% je izjavilo da ima entuzijazam za rad, a više od 80% ih misli da ih učenici cijene, te bi oko 70% njih opet biralo učiteljsko zanimanje. Treća ohrabrujući pokazatelj je to što je stres niži i najveći razlog stresa je briga učitelja za uspjeh učenika, Također, u ovih pet godina itekako se povećalo poučavanje kritičkog razmišljanja kod učenika - istaknuo je Filipović.
Učitelji i nastavnici istaknuli su kako ih u korištenju digitalnih alata i umjetne inteligencije (po tome smo ispod prosjeka EU) često sprečava loša infrastruktura u školama - nedostatak interneta, loš signal, nedovoljno opreme itd. Filipović je pozvao obrazovne vlasti i lokalnu samoupravu da to shvate kao poruku i preuzmu odgovornost za opremanje škola.
- Nije floskula kad kažem da učitelji i nastavnici trebaju bolje, no činjenica je da je posljednjih pet godina napravljeno jako puno u poboljšanju i ulaganju u škole - zaključio je Filipović.