Vlada će donijeti prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, a prema riječima potpredsjednika Vlade i ministara financija Zdravka Marića tri su glavna razloga rebalansa - dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima.

PRATITE UŽIVO

Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene će obuhvatiti i prihodnu stranu, budući da će ponajprije veća inflacija od predviđene osigurati dodatne prihode od PDV-a i trošarina, a "solidni" su i prihodi od doprinosa. Zahvaljujući većim prihodima, proračunski deficit bi rebalansom tek neznatno trebao porastao u odnosu na originalni proračun, usvojen krajem prošle godine, odnosno s 2,6 na 2,9 posto BDP-a.

Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđa prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na posjet Ukrajini, poruku iz EK da će Hrvatska dobiti 700 milijuna eura, ali i posjetu Cipru te Dubrovniku. Osvrnuo se i na sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Naveo je da se na sjednici govorilo o širem kontekstu, rastu cijena energenata i hrane te svemu onom što se čini kako bi olakšali građanima okolnosti u kojima se nalazimo.

- U ovakvoj krizi nam je članstvo u eurozoni plus i pomoći će nam da u ovoj kriznoj situaciji prebrodimo sve izazove koje su pred nama - rekao je Plenković.

Naveo je i kako ocjena kreditne agencije Fitch pokazuje da agencije imaju povjerenja u rad Vlade, a sve je to vezano i za ostvarivanje naših aktivnosti za pristupanje europodručju. 

Rebalans proračuna za 2022. predviđa rast prihoda za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna, kazao je Plenković. Korigirana stopa gospodarskog rasta iznosi 3 posto, a inflacija od 7,8 posto, a premijer navodi kako smo time u okvirima onoga što se zbiva na razini Europe. 

-  Cilj rebalansa je da izađemo u susret  rashodima koji se sad stavljaju kao tema od funkcioniranja zdravstvenog i mirovinskog sustava, osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, posljedice rata u Ukrajini, osiguranja zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice plaća u državnim i javnom sektoru - naveo je premijer. 

Nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3-postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto, određenih mastriškim kriterijima. Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 

Ministar financija Zdravko Marić naveo je kako od spomenutih rashoda najveće povećanje se odnosi na sustav zdravstva. 

- Ovdje se samo 3,5 milijardi kuna odnosni na dugove i obveze prema dobavljačima bilo da govorimo bolnica ili ljekarnama prema veledrogerijama. Ukupni iznos razbijen je na 2 milijarde za sanaciju dugova bolnica te transfer prema HZZO-u iz proračuna od milijardu i pol kuna - naveo je Marić.

Druga najznačajnija stavka su mirovine i mirovinska primanja.

- Nedavno smo imali prvi indeksaciju mirovina za ovu godinu. Ona će biti viša nego smo očekivali u vrijeme izrade samog proračuna. Bila je 2,2 posto. U ovom trenutku još nemamo ukupnu kalkulaciju za drugu polovicu godine no s obzirom na to da inflacija nastavlja ubrzavati sva su očekivanja  da će doći do daljnjeg ubrzanja i povećanja ze indeksacije tako da iznos koji smo predvidjeli ne možemo sa sigurnosti reći da će biti dostatan do kraja godine, ali mirovine i mirovinska primanja nikad pa ni u ovim okolnostima nisu i neće biti u pitanju - poručio je ministar. 

U rashodima je sadržan i novac predviđen za antiinflacijski dodatak za umirovljenike.  

- Potom slijedi nabava robnih zaliha koja je najveći dijelom vezana uz situaciju u Ukrajini. Donijeli smo odluku da se robne zalihe ne samo zanove nego i napune s obzirom na sve neizvjesnosti koje su prisutne - napomenuo je. 

Značajan iznos je i trošak energije koji je značajno porastao, a tu su i potpore za očuvanje radnih mjesta koje su najvećim dijelom već isplaćene. 

- One su sada koncentrirane u jedan uski aspekt i s obzirom na sve okolnosti vezane za pandemiju mislim da tu idemo prema samom njihovom kraju. Osiguran je i novac za rast osnovice plaća u javnim i državnim službama do kraja godine, prijevoza, sistematskih pregleda. Sve što je dogovoreno neće biti pod znakom pitanja - naveo je.