"O životinjama i ljudima", ovogodišnja je tema Noći knjige koja je u srijedu otvorena u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). Ovogodišnja Noć knjige 14. je po redu, a održava se u 260 gradova i mjesta diljem Hrvatske.
- Ova manifestacija je kapilarno proširena po cijeloj Hrvatskoj. U njoj sudjeluje 330 institucija, 260 različitih gradova i mjesta, a organizira se 1100 programa - rekao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore Slavko Kozina.
Noć knjige, inače, održava se povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava koji se obilježava 23. travnja te dana Hrvatske knjige 22. travnja. Programi će se održavati u parkovima, arheološkim lokalitetima, ali i Policijskoj akademiji i zatvoru u Varaždinu.
Na otvorenju ovogodišnje manifestacije predstavljeni su i najnoviji rezultati istraživanja tržišta knjiga.
Iako je istraživanje pokazalo kako se zaustavio trend pada čitanosti u Hrvatskoj. odnosno da je rezultat gotovo isti u posljednje dvije godine - 37 posto populacije pročitalo je barem jednu knjigu u godinu dana - i dalje smo ispod prosjeka EU po čitanosti. Dijelimo 23. mjesto s Portugalom, a manje od nas čitaju samo Talijani, Bugari, Rumunji i Ciprani.
- Stanovnici zemalja Mediterana češće su izvan kuće zbog većeg broja sunčanih sati, nego u zemljama sjeverne Europe. Ipak, što se tiče Hrvatske, za hrvatski standard natprosječno se čita u Istri i primorju, sunčanijim i južnijim dijelovima zemlje - istaknula je Tamara Kraus iz agencije za analizu tržišta Karika, koja je i predstavila rezultate istraživanja.
U Hrvatskoj više od prosjeka čitaju žene, visokoobrazovani i oni s visokim primanjima. Žene najviše čitaju beletristiku, a muškarci publicistiku. Najčešće se kupuje i čita beletristika, za koju interes stagnira, a rjeđe publicistika, no za nju interes raste. Što se tiče priručnika i stručnih knjiga, kupovina i interes za njih pada. Općenita kupovina knjiga stagnira od 2022., a knjige se najčešće kupuju u knjižarama u Zagrebu i okolici.
U odnosu na ranije godine smanjio se i broj onih koji knjige ne kupuju zbog manjka interesa dok je porastao broj onih koji ne kupuju zbog toga što ih mogu posuditi u knjižnici. Čak 69 posto ispitanih smatra da knjižnice zadovoljavaju sve njihove čitateljske potrebe.
Sadržaj na internetu čita 75 posto populacije, a to se najviše odnosi na dnevne novosti, zatim na blogove i na sadržaj društvenih mreža.