Dok se stanovnici unutrašnjosti danima bore s niskom naoblakom i sivilom, mnogi se pitaju zašto je zagrebačka magla postala gotovo stalni gost zadnjih tjedana. Prema podacima DHMZ-a, glavni grad u prosjeku bilježi 40 maglovitih dana godišnje, što objašnjava osjećaj neprekidnog "skrivanja" neba kojem svjedočimo i ovog tjedna.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Dr. sc. Petra Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave, otkrila nam je kako najviše maglovitih dana ima tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, točnije od listopada do siječnja.
- Od početka prosinca na vrijeme u Hrvatskoj uglavnom utječe anticiklona, odnosno polje visokog tlaka koje karakterizira slabo ili gotovo nikakvo strujanje zraka. Takva vremenska situacija tijekom hladnog dijela godine vrlo je pogodna za nastanak magle, čemu smo svjedoci već danima u Zagrebu - objašnjava nam.
Što je to magla?
Magla je lebdenje vrlo sitnih vodenih kapljica u atmosferi koje smanjuju vidljivost na manje od jednog kilometra. Postoji i tzv. ledena magla, odnosno lebdenje u atmosferi vrlo sitnih ledenih kristala kada je temperatura zraka ispod 0 °C.
- U takvim uvjetima magla nastaje kad se tlo i zrak uz njega hlade, pa se stvara prizemna temperaturna inverzija, odnosno hladan zrak se nalazi pri tlu, a topliji iznad. Takva magla može biti vrlo plitka, debljine svega nekoliko desetaka metara, ali ponekad može doseći i nekoliko stotina metara visine, ovisno o jačini temperaturne inverzije - objašnjava nam Mikuš Jurković te dodaje kako geografski položaj Zagreba također pogoduje nastanku magle.
Kako kaže, nije baš lako prognozirati maglu.
- Uvjeti za nastanak magle često se mogu uočiti nekoliko dana unaprijed, zbog čega je ovog prosinca vrlo često na snazi žuto upozorenje zbog smanjene vidljivosti što može znatno utjecati na cestovni i zračni promet - rekla nam je. No unatoč tome, i dalje je vrlo izazovno prognozirati gdje će se točno magla pojaviti i i kada će se razići.