Usred Perzijskog zaljeva leži plinski div, kolosalno energetsko blago koje je istovremeno i pokretač i Ahilova peta dviju država. Polje Južni Pars, kako ga zovu u Iranu, odnosno Sjeverna kupola (North Dome) na katarskoj strani, najveće je nalazište prirodnog plina na svijetu.
No, sredinom ožujka 2026. godine, ovo geostrateški ključno mjesto postalo je epicentar vojne eskalacije koja je zaprijetila pokretanjem globalne energetske krize, nakon što su izraelski udari pogodili iranska postrojenja i izazvali lančanu reakciju odmazde diljem Bliskog istoka.
Plinski div na staklenim nogama
S procijenjenih 51 bilijun kubičnih metara plina i 50 milijardi barela kondenzata, ovo polje sadrži gotovo jednako rezervi koliko i sva ostala svjetska nalazišta zajedno. Podijeljeno je između Irana, koji kontrolira manji, ali i dalje ogroman dio od 3.700 kvadratnih kilometara, i Katra, čija se zona proteže na 6.000 kvadratnih kilometara. Ipak, način na koji su dvije zemlje iskoristile ovo zajedničko bogatstvo ne može biti različitiji.
Katar je uložio milijarde u razvoj, postavši vodeći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) i pretvorivši svoje rezerve u temelj nacionalnog prosperiteta. S druge strane, Iran se, pritisnut desetljećima zapadnih sankcija, lošeg upravljanja i nedostatka stranih investicija, mučio da održi korak.
Za Teheran, Južni Pars nije primarno izvozni adut, već žila kucavica domaće ekonomije. Više od 70 posto ukupne potrošnje plina u Iranu dolazi s ovog polja, koje napaja oko 80 posto elektrana i ključno je za petrokemijsku industriju. Bez Južnog Parsa, Iran ostaje u mraku.
Eskalacija koja je zapalila tržišta
U srijedu, 18. ožujka 2026., izraelski zračni napad ciljao je upravo tu žilu kucavicu. Postrojenja i rafinerije u iranskom energetskom čvorištu Asaluyeh pogođeni su, izazvavši goleme požare i trenutačni prekid proizvodnje u nekoliko ključnih faza. Prema prvim procjenama, udar je izbacio iz pogona gotovo 12 posto ukupne iranske proizvodnje plina.
Posljedice su bile trenutačne i globalne. Cijena barela nafte na svjetskim tržištima skočila je sa 103 na 108 dolara, dok su cijene plina u Europi porasle za sedam posto zbog straha od širenja sukoba. Iran je odmah obustavio isporuke plina susjednom Iraku, koji o iranskom plinu ovisi za gotovo 40 posto svojih energetskih potreba, gurnuvši ga na rub energetske krize. Analitičari su napad ocijenili kao prekretnicu u sukobu - prijelaz s isključivo vojnog na ekonomski rat, s ciljem paraliziranja iranskog gospodarstva.
Oko za oko, rafinerija za rafineriju
Odgovor Teherana bio je brz i brutalan. Samo nekoliko sati nakon napada, Iranska revolucionarna garda lansirala je balističke projektile na energetsku infrastrukturu u susjednim zaljevskim zemljama. Najteže je pogođeno katarsko postrojenje Ras Laffan, jedno od najvećih postrojenja za izvoz LNG-a na svijetu, gdje je prijavljena "opsežna šteta".
Istovremeno, napadnute su i dvije rafinerije u blizini saudijskog glavnog grada Rijada, a Ujedinjeni Arapski Emirati presreli su projektile iznad svojih postrojenja. Zaljevske monarhije, koje su do tada uglavnom ostajale po strani u sukobu, osudile su napade. Ministarstvo vanjskih poslova UAE-a nazvalo je udar na Južni Pars "ozbiljnom eskalacijom", dok je Katar napad opisao kao "opasan i neodgovoran korak". Iranska odmazda potvrdila je da je sukob ušao u novu, opasnu fazu u kojoj su energetska postrojenja postala legitimne mete.
Američka uloga i Trumpova prijetnja
Pitanje američke upletenosti odmah se nametnulo. Dva izraelska dužnosnika potvrdila su za CNN da je napad izveden u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama, iako su drugi izvori navodili da je Washington bio obaviješten, ali nije izravno sudjelovao. Američki predsjednik Donald Trump javno je negirao bilo kakvo saznanje o operaciji.
Sjedinjene Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu - objavio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social, dodajući da Iran to nije znao i da je "neopravdano i nepošteno napao dio katarskog LNG postrojenja".
Nakon toga uslijedila je izravna prijetnja Teheranu. Trump je poručio da će, ako se iranski napadi nastave, SAD "masivno dići u zrak cjelokupno plinsko polje Južni Pars snagom i moći kakvu Iran nikada nije vidio ni svjedočio". Ova izjava dodatno je podigla napetosti, stavljajući cijeli svijet u stanje pripravnosti dok promatra kako se energetski rat na Bliskom istoku zahuktava.