Unatoč opetovanim tvrdnjama Donalda Trumpa da će troškove njegovih carina snositi strane zemlje, najnovije opsežno istraživanje njemačkog Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel donosi potpuno drugačiji zaključak. Prema analizi, golemu većinu carinskog tereta, čak 96 posto, ne plaćaju kineski, europski ili drugi izvoznici, već američke tvrtke i, u konačnici, američki potrošači.
Studija, simbolično nazvana "Američki autogol: Tko plaća carine?", objavljena 19. siječnja 2026., temelji se na analizi više od 25 milijuna pošiljki koje pokrivaju američki uvoz vrijedan oko četiri bilijuna dolara u razdoblju od siječnja 2024. do studenog 2025. godine. Zaključak je nedvosmislen: carine funkcioniraju kao "porez na potrošnju za Amerikance", a ne kao namet stranim proizvođačima.
Američki kupci snose gotovo sav teret
Istraživači s Instituta Kiel utvrdili su da strani izvoznici apsorbiraju zanemariv udio troškova, tek oko četiri posto, dok se preostalih 96 posto prelijeva izravno na američke uvoznike i potrošače. To je vidljivo i iz carinskih prihoda Sjedinjenih Država, koji su se u 2025. godini zbog novih nameta povećali za procijenjenih 200 milijardi dolara. Prema autorima studije, taj iznos gotovo u cijelosti predstavlja porez koji su platili sami Amerikanci.
Umjesto da snize cijene svojih proizvoda kako bi ostali konkurentni na američkom tržištu i tako podijelili teret carina, strani su izvoznici reagirali na drugačiji način. Njihov primarni odgovor bio je smanjenje količine robe koju isporučuju u SAD. Analiza neočekivanih povećanja carina na uvoz iz Brazila (na 50 posto) i Indije (s 25 na 50 posto) u kolovozu 2025. pokazala je da izvozne cijene iz tih zemalja nisu pale. Umjesto toga, obujam trgovine s SAD-om naglo se smanjio, u slučaju Indije za čak 24 posto. Istraživači smatraju da su se izvoznici ili okrenuli drugim tržištima ili su se nadali da su carine privremena mjera, pa nisu htjeli trajno korigirati cijene.
Udar na kućanstva i gospodarstvo
Posljedice ovakve politike već su vidljive. Američki potrošači suočavaju se s višim cijenama te smanjenom raznolikošću i količinom proizvoda na policama, dok se američke tvrtke bore sa sve manjim maržama. Nalazi njemačkog instituta u skladu su s drugim recentnim studijama, uključujući one sa Sveučilišta Yale i Harvard Business Schoola, koje također potvrđuju da strani proizvođači snose tek mali dio carinskih troškova.
Ekonomisti procjenjuju da bi, ako carine ostanu na snazi, američko gospodarstvo u idućem desetljeću moglo zabilježiti sporiji rast, višu inflaciju i pad zaposlenosti. Procjenjuje se da carine predstavljaju prosječan dodatni porezni teret od 1100 dolara po američkom kućanstvu u 2025. godini, a očekuje se da će taj iznos u 2026. narasti na 1500 dolara. Posebno su pogođena mala poduzeća, koja čine 97 posto svih američkih uvoznika, a koja se teško nose s apsorpcijom dodatnih troškova ili pronalaskom alternativnih dobavljača, što nerijetko dovodi i do otpuštanja.
Rekordne stope i pravna bitka
Tijekom svog drugog mandata, koji je započeo u siječnju 2025., Donald Trump uveo je drastične carine, zbog čega je prosječna efektivna carinska stopa u SAD-u porasla s 2,5 posto na čak 27 posto u travnju 2025., da bi se do studenog stabilizirala na 16,8 posto, što je najviša prosječna stopa još od 1943. godine. Mjere uključuju carine od 50 posto na čelik, aluminij i bakar, 25 posto na uvezene automobile te univerzalnu carinu od deset posto na svu robu, uvedenu pozivanjem na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA).
Upravo je zakonitost korištenja tih izvanrednih ovlasti predmet spora koji se trenutno nalazi pred Vrhovnim sudom SAD-a. Odluka protiv administracije mogla bi poništiti značajan dio uvedenih carina i potencijalno dovesti do povrata više milijardi dolara prikupljenih nameta.