O solarnom potencijalu regije razgovaramo na konferenciji "Bolja energija i ESG poslovanje" 14. studenog. Na panelu "Solarni spektar regije - od potencijala do prepreka" komentiramo investicijske strategije, financijske modele te regulatorni okvir i poticaje.

Hrvatska je po solarnom potencijalu u europskom vrhu, no neki faktori otežavaju potpuni razvoj solarnih kapaciteta. Panelist prof. dr. sc. Goran Krajačić (FSB) u svojoj studiji "100 posto obnovljivo do 2030." pokazao je da je potpuna tranzicija hrvatskog elektroenergetskog sustava na lokalne obnovljive izvore tehnički izvediva i ekonomski isplativa.

- Da bismo to postigli, potrebno je do 2030. godine, uz postojećih 1,1 GW, izgraditi dodatna 3 GW vjetroelektrana i dosegnuti ukupno 5 GW solarnih elektrana. Primjeri iz našeg okruženja svjedoče kako je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže nova studija za Hrvatsku. U zadnjih pet godina, a upravo toliko nam je preostalo do ciljne 2030., u Grčkoj je instalirano čak 7 GW solara, a u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW sunčanih elektrana - objašnjava profesor Krajačić.

On smatra da je tehnička izvedivost neupitna. Međutim, cijelu situaciju koče zakonodavni okvir i lobiji.

- Glavna prepreka nije ni tehnologija, ni novac, ni volja građana. Istraživanja pokazuju da 90% građana želi iskorištavanje lokalnih obnovljivih izvora energije. Problem je što smo zarobljenici određenih lobija fosilnih goriva, koji aktivno zaustavljaju, odgađaju i svim snagama otežavaju potrebne reforme. Mi vidimo jasan otpor državnih institucija, npr. HERA-e i ministarstava, koje bi tu tranziciju trebale provoditi. Također mnoge agencije i drugi akteri miniraju sustav te, umjesto da prilagode zakone, pravilnike i poticaje da podrže solarnu tranziciju, oni je usporavaju.

I Petra Sentić, direktorica HUP - Udruga energetike, slaže se da postoje određene regulatorne prepreke koje sprečavaju potpuni razvoj solarne energije među poslovnim subjektima:

- Interes članica Hrvatske udruge poslodavaca pokazuje da je tržište spremno na značajno veći investicijski ciklus u području solarne energije. Međutim, najveće prepreke i dalje su administrativne i regulatorne: još je nepoznat iznos naknade za priključenje na mrežu, zbog čega je 45 investicija u ozbiljnom riziku od  gašenja zbog isteka zakonskog roka za ishođenje lokacijske dozvole. Nadalje, imamo dugotrajne i složene postupke izdavanja dozvola; ograničene kapacitete elektroenergetske mreže i nepredvidive uvjete priključenja; neujednačenu praksu lokalnih jedinica u prostornom planiranju i izdavanju dozvola te nestabilnost regulatornog okvira, što otežava dugoročno planiranje i financiranje projekata. Drugim riječima, prepreke nisu u kompetencijama industrije nego u sporosti i nepredvidljivosti sustava koji bi trebao omogućiti razvoj. 

Zato smatra da su neophodne hitne izmjene Zakona o tržištu električne energije te uvođenje načela “one-stop-shop” iz europskih direktiva, kako bi se svi postupci ishođenja dozvola i priključaka objedinjeno vodili preko jedne kontaktne točke s jasno definiranim rokovima. 

- Osim toga, nužno je aktivno prilagođavati zakonodavni i regulatorni okvir novim tehnologijama i poslovnim modelima koji su ključni za energetsku tranziciju. Energiju koju ćemo trebati 2040. godine, kao i dekarbonizacijske ciljeve koje smo si postavili, moći ćemo ostvariti samo uz tehnologije koje su danas još u razvoju ili tek nastaju. Zato je iznimno važno da propisi ne koče inovacije nego da ih potiču, osobito kroz razvoj modela skladištenja energije i agregacije, koji će omogućiti uravnoteženje sustava i otvoriti nove izvore prihoda za investitore. Drugim riječima, nužno je da zakonodavni okvir postane predvidljiv, da aktivno prati energetske politike te da bude provediv, a ne samo formalno usklađen s europskim propisima - objašnjava Sentić.

Nenad Ukropina, direktor tvrtke ENNA Next, smatra da solarna energija u ovom trenutku predstavlja stožernu tehnologiju za stabilnost opskrbe energijom kupaca, bilo da je riječ o kućanstvima ili poslovnim korisnicima.

- Razlog tome je relativno jednostavna tehnologija te financijski prihvatljiva razina investicije, kako s pozicije cijene izgradnje, tako i s pozicije povrata ulaganja. Izgradnja vlastitih kapaciteta za proizvodnju energije ključna je za kupce svih kategorija kako bi izbjegli izloženost volatilnosti tržišta te si osigurali dugoročno stabilnu i financijski prihvatljivu energiju.

Ukropina ističe kako je ENNA Next lider na tržištu solara u Hrvatskoj, s više od 3000 ugovorenih solarnih elektrana:

- U potpunosti analiziramo potrebe kupaca i za njih dizajniramo optimalna rješenja, uzimajući u obzir kompletnu sliku njihovih mogućnosti i potreba, poput dinamike potrošnje energije i optimalnih kapaciteta proizvodnje. Dodatno analiziramo financijske i tehnološke mogućnosti pozitivnog utjecaja potencijalnog baterijskog sustava. ENNA Next je u mogućnosti dizajnirati i projektirati cjelovito rješenje, izvesti ga, upravljati njime te poslovne kupce opskrbljivati električnom energijom i otkupljivati viškove. To je tvrtka s kojom kupac može riješiti sve svoje energetske potrebe na jednome mjestu.

Ako vas zanima više o ovoj temi, prijavite se na konferenciju "Bolja energija i ESG poslovanje", koja će biti 14. studenog u hotelu Pullman Zagreb od 9 sati. Prijave su obavezne, a kotizacije se ne naplaćuju.

Organizator konferencije su 24sata, zlatni partner je HEP, a partneri projekta ENNA Next, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Telemach Hrvatska, KONČAR, STRABAG, Brunata i MOBIS-electronic. Službeni zeleni prijevoz konferencije je Eko taxi.