Dokazano je da je potpuna tranzicija hrvatskog elektroenergetskog sustava na lokalne obnovljive izvore tehnički izvediva, ali što je sve potrebno da solarna energija postane stvarnost?
Hrvatska ima velik potencijal za solarnu energiju, može li ga iskoristiti?
O solarnom potencijalu regije razgovaramo na konferenciji "Bolja energija i ESG poslovanje" 14. studenog. Na panelu "Solarni spektar regije - od potencijala do prepreka" komentiramo investicijske strategije, financijske modele te regulatorni okvir i poticaje.
Hrvatska je po solarnom potencijalu u europskom vrhu, no neki faktori otežavaju potpuni razvoj solarnih kapaciteta. Panelist prof. dr. sc. Goran Krajačić (FSB) u svojoj studiji "100 posto obnovljivo do 2030." pokazao je da je potpuna tranzicija hrvatskog elektroenergetskog sustava na lokalne obnovljive izvore tehnički izvediva i ekonomski isplativa.
- Da bismo to postigli, potrebno je do 2030. godine, uz postojećih 1,1 GW, izgraditi dodatna 3 GW vjetroelektrana i dosegnuti ukupno 5 GW solarnih elektrana. Primjeri iz našeg okruženja svjedoče kako je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže nova studija za Hrvatsku. U zadnjih pet godina, a upravo toliko nam je preostalo do ciljne 2030., u Grčkoj je instalirano čak 7 GW solara, a u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW sunčanih elektrana - objašnjava profesor Krajačić.
On smatra da je tehnička izvedivost neupitna. Međutim, cijelu situaciju koče zakonodavni okvir i lobiji.
- Glavna prepreka nije ni tehnologija, ni novac, ni volja građana. Istraživanja pokazuju da 90% građana želi iskorištavanje lokalnih obnovljivih izvora energije. Problem je što smo zarobljenici određenih lobija fosilnih goriva, koji aktivno zaustavljaju, odgađaju i svim snagama otežavaju potrebne reforme. Mi vidimo jasan otpor državnih institucija, npr. HERA-e i ministarstava, koje bi tu tranziciju trebale provoditi. Također mnoge agencije i drugi akteri miniraju sustav te, umjesto da prilagode zakone, pravilnike i poticaje da podrže solarnu tranziciju, oni je usporavaju.
I Petra Sentić, direktorica HUP - Udruga energetike, slaže se da postoje određene regulatorne prepreke koje sprečavaju potpuni razvoj solarne energije među poslovnim subjektima:
- Interes članica Hrvatske udruge poslodavaca pokazuje da je tržište spremno na značajno veći investicijski ciklus u području solarne energije. Međutim, najveće prepreke i dalje su administrativne i regulatorne: još je nepoznat iznos naknade za priključenje na mrežu, zbog čega je 45 investicija u ozbiljnom riziku od gašenja zbog isteka zakonskog roka za ishođenje lokacijske dozvole. Nadalje, imamo dugotrajne i složene postupke izdavanja dozvola; ograničene kapacitete elektroenergetske mreže i nepredvidive uvjete priključenja; neujednačenu praksu lokalnih jedinica u prostornom planiranju i izdavanju dozvola te nestabilnost regulatornog okvira, što otežava dugoročno planiranje i financiranje projekata. Drugim riječima, prepreke nisu u kompetencijama industrije nego u sporosti i nepredvidljivosti sustava koji bi trebao omogućiti razvoj.
Zato smatra da su neophodne hitne izmjene Zakona o tržištu električne energije te uvođenje načela “one-stop-shop” iz europskih direktiva, kako bi se svi postupci ishođenja dozvola i priključaka objedinjeno vodili preko jedne kontaktne točke s jasno definiranim rokovima.
- Osim toga, nužno je aktivno prilagođavati zakonodavni i regulatorni okvir novim tehnologijama i poslovnim modelima koji su ključni za energetsku tranziciju. Energiju koju ćemo trebati 2040. godine, kao i dekarbonizacijske ciljeve koje smo si postavili, moći ćemo ostvariti samo uz tehnologije koje su danas još u razvoju ili tek nastaju. Zato je iznimno važno da propisi ne koče inovacije nego da ih potiču, osobito kroz razvoj modela skladištenja energije i agregacije, koji će omogućiti uravnoteženje sustava i otvoriti nove izvore prihoda za investitore. Drugim riječima, nužno je da zakonodavni okvir postane predvidljiv, da aktivno prati energetske politike te da bude provediv, a ne samo formalno usklađen s europskim propisima - objašnjava Sentić.
Nenad Ukropina, direktor tvrtke ENNA Next, smatra da solarna energija u ovom trenutku predstavlja stožernu tehnologiju za stabilnost opskrbe energijom kupaca, bilo da je riječ o kućanstvima ili poslovnim korisnicima.
- Razlog tome je relativno jednostavna tehnologija te financijski prihvatljiva razina investicije, kako s pozicije cijene izgradnje, tako i s pozicije povrata ulaganja. Izgradnja vlastitih kapaciteta za proizvodnju energije ključna je za kupce svih kategorija kako bi izbjegli izloženost volatilnosti tržišta te si osigurali dugoročno stabilnu i financijski prihvatljivu energiju.
Ukropina ističe kako je ENNA Next lider na tržištu solara u Hrvatskoj, s više od 3000 ugovorenih solarnih elektrana:
- U potpunosti analiziramo potrebe kupaca i za njih dizajniramo optimalna rješenja, uzimajući u obzir kompletnu sliku njihovih mogućnosti i potreba, poput dinamike potrošnje energije i optimalnih kapaciteta proizvodnje. Dodatno analiziramo financijske i tehnološke mogućnosti pozitivnog utjecaja potencijalnog baterijskog sustava. ENNA Next je u mogućnosti dizajnirati i projektirati cjelovito rješenje, izvesti ga, upravljati njime te poslovne kupce opskrbljivati električnom energijom i otkupljivati viškove. To je tvrtka s kojom kupac može riješiti sve svoje energetske potrebe na jednome mjestu.
Ako vas zanima više o ovoj temi, prijavite se na konferenciju "Bolja energija i ESG poslovanje", koja će biti 14. studenog u hotelu Pullman Zagreb od 9 sati. Prijave su obavezne, a kotizacije se ne naplaćuju.
Organizator konferencije su 24sata, zlatni partner je HEP, a partneri projekta ENNA Next, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Telemach Hrvatska, KONČAR, STRABAG, Brunata i MOBIS-electronic. Službeni zeleni prijevoz konferencije je Eko taxi.