Iako stres nije “poštedio” nijednog zaposlenika, podaci pokazuju da žene u većoj mjeri osjećaju njegov teret nego muškarci.
Žene pod većim pritiskom
Prema rezultatima istraživanja, čak 59 % žena navodi da doživljava visoku razinu stresa, dok se taj udio kod muškaraca kreće oko 48 %.
S druge strane, tek je manji broj ispitanika — 23 % žena i 19 % muškaraca — ocijenio da im je razina stresa niska.
Neutralna, “umjerena” razina stresa češće je karakteristika muškaraca: 33 % muškaraca navodi da stres nisu ni previše ni premalo osjetili, naspram samo 18 % žena.
POGLEDAJ VIDEO: Znojenje
Kućanstvo, obitelj i posao — trostruki teret za žene
Istraživanje ukazuje da su brojni faktori koji doprinose stresu — ali neki dodatno “pogađaju” žene teže.
Nedostatak slobodnog vremena: žene su ovaj faktor ocjenjivale nešto višom ocjenom opterećenja nego muškarci (prosjek 4,2 naspram 4,0), što svjedoči da osjećaj „prekratkog dana“ češće muči žene.
Kućanske i obiteljske obaveze: kućanski poslovi predstavljaju značajan izvor stresa — ženama više nego muškarcima.
Posao i opterećenje radnim zadacima: 51 % žena izjavilo je da ih prevelik obujam posla muči, dok je 54 % izrazilo nezadovoljstvo plaćom.
Kod muškaraca su ti udjeli nešto niži.
Pritisci “s vrha”: očekivanja nadređenih češće navode kao izvor stresa žene (37 %) nego muškarci (27 %).
Sve to pokazuje da kombinacija poslovnih i privatnih obaveza — tzv. “dvostruki” ili “trostruki” teret — žene stavlja u ranjiviju poziciju kad je riječ o psihičkom pritisku i opterećenju.
Širi kontekst i sistemske nejednakosti
Rodne razlike u doživljaju stresa ne postoje u vakuumu. U Hrvatskoj je, prema dostupnim analizama, i platna neravnopravnost i dalje izazov: žene u prosjeku zarađuju oko 14 % manje nego muškarci.
To u kombinaciji s dodatnim obavezama izvan radnog mjesta — kućanski poslovi, briga o obitelji i djeci — dodatno opterećuje žensku populaciju.
Zašto je ova razlika opasna — i što to govori o društvu
Razlike u stresu, opterećenju i općem životnom teretu ukazuju da čak i kad žene rade isti (ili sličan) posao kao muškarci — dodatne “neplaćene” odgovornosti kod kuće čine da njihov teret ostane veći. Takav sustav povećava rizik od sagorijevanja, narušavanja zdravlja i nezadovoljstva, a dugoročno može utjecati na produktivnost, mentalno stanje i kvalitetu života.
Također — promjene ne mogu biti samo individualne: potrebne su sistemske mjere, od fleksibilnih radnih uvjeta, podrške roditeljima, pravednije raspodjele kućanskih i obiteljskih obaveza, do društvene svijesti da ravnoteža između posla i privatnog života mora biti zajednička odgovornost.
Podaci jasno pokazuju da stres u radnoj i privatnoj svakodnevici u Hrvatskoj ne pogađa sve podjednako — žene ga osjećaju intenzivnije. Kombinacija opterećenja poslom, manjka slobodnog vremena, kućanskih i obiteljskih obaveza stvara dodatne pritiske koji se nakupljaju i utječu na kvalitetu života. Ako želimo pravednije i zdravije društvo — moramo prepoznati taj višestruki teret i poticati promjene koje omogućuju ravnotežu i jednakost.