Pčele medarice, ključni oprašivači o čijem radu ovise usjevi vrijedni milijarde eura, suočavaju se s dramatičnim padom populacije zbog klimatskih promjena, pesticida i nedostatka hrane.
POGLEDAJTE VIDEO:
Kako bi preokrenuli ovaj zabrinjavajući trend, znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su revolucionarnu 'superhranu'. U kontroliranim ispitivanjima, pčelinje zajednice hranjene novim dodatkom odgojile su čak 15 puta više ličinki do stadija zrelosti.
Problem leži u prehrani pčela, čiji je glavni izvor hrane pelud. On sadrži sterole, lipide neophodne za njihov razvoj, no zbog smanjene cvjetne raznolikosti pčele ostaju bez prirodne hrane. Pčelari stoga koriste umjetne dodatke, ali oni su nutritivno nepotpuni jer ne sadrže te ključne sterole. Posljedice su katastrofalne, a pčelari diljem svijeta prijavljuju goleme gubitke.
Primjerice, Nick Mensikov iz Cardiffa prošle je zime izgubio 75 posto svojih zajednica, iako su košnice bile pune hrane. U nekim regijama godišnji gubici pčelinjih zajednica već dosežu između 40 i 50 posto.
Genetski inženjering u službi oprašivača
Nakon 15 godina istraživanja, tim predvođen profesoricom Geraldine Wright s Oxforda uspio je riješiti ovaj problem. Prvo su identificirali šest ključnih sterola koje pčele trebaju. Budući da ih je nemoguće proizvesti komercijalno iz prirodnih izvora, okrenuli su se sintetičkoj biologiji.
Koristeći tehnologiju CRISPR-Cas9, genetski su modificirali kvasac 'Yarrowia lipolytica' kako bi proizvodio preciznu mješavinu tih spojeva. Ovaj kvasac odabran je jer je siguran za prehranu i prirodno proizvodi velike količine lipida, a već se koristi i u akvakulturi. Profesorica Wright opisala je trenutak uspjeha kao veliku prekretnicu u istraživanju.
Rezultati tromjesečnih pokusa, objavljeni u časopisu 'Nature', bili su zapanjujući. Zajednice koje su konzumirale 'superhranu' odgojile su do 15 puta više ličinki do stadija kukuljice u usporedbi s kontrolnim skupinama. Štoviše, te su zajednice nastavile s uzgojem legla tijekom cijelog razdoblja, dok su druge prestale. Analiza je pokazala da je profil sterola u ličinki hranjenih dodatkom odgovarao onome kod pčela koje se hrane u prirodi.
- Za pčele bi razlika između prehrane obogaćene sterolima i konvencionalne hrane za pčele bila usporediva s razlikom za ljude između jedenja uravnoteženih, nutritivno potpunih obroka i obroka kojima nedostaju esencijalni nutrijenti, objasnila je glavna autorica studije, dr. Elynor Moore.
Koristi za poljoprivredu i bioraznolikost
Otkriće ima golem potencijal jer pčele oprašuju više od 70 posto vodećih svjetskih usjeva, a njihov pad prijeti sigurnosti hrane. Novi dodatak može ojačati pčelinje zajednice tijekom razdoblja nestašice, poput sve sušnijih ljeta. Inovacija bi mogla koristiti i divljim pčelama, jer bi smanjila pritisak na prirodne izvore peludi.
- Naš projektirani dodatak stoga bi mogao koristiti divljim vrstama pčela smanjujući konkurenciju za ograničene zalihe peluda - rekao je koautor studije, profesor Phil Stevenson.
Stručnjaci izvan tima, poput Danielle Downey iz organizacije Project Apis m., pozdravili su rezultate kao "potencijalnu prekretnicu". Znanstvenici se nadaju da bi dodatak, nakon dodatnih ispitivanja, mogao biti komercijalno dostupan u roku od dvije godine.