Rezultati upozoravaju na ozbiljne zdravstvene posljedice dugotrajne samoće, koja postaje sve češći način života diljem svijeta.
Korejska agencija za kontrolu i prevenciju bolesti, odnosno njezin Nacionalni institut za zdravlje, objavila je kako su ovi nalazi objavljeni u uglednom međunarodnom medicinskom časopisu. Istraživanje je proveo međunarodni tim znanstvenika koji je tijekom 15 godina analizirao zdravstvene podatke milijuna ljudi.
POGLEDAJ VIDEO: Usamljenost
U analizi su korišteni podaci 2,44 milijuna osoba iz Južne Koreje te oko 500.000 sudionika iz britanske baze podataka UK Biobank, prikupljani u razdoblju od 2006. do 2021. godine. Cilj je bio utvrditi razlike u zdravstvenim ishodima između osoba koje žive same i onih koje dijele kućanstvo s obitelji.
Rezultati su pokazali da su jednočlana kućanstva imala 25 posto veći rizik smrtnosti u Koreji, dok je taj rizik u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosio 23 posto, u usporedbi s osobama koje žive s članovima obitelji. Još veću zabrinutost donosi podatak koji se odnosi na tzv. ranu smrtnost: rizik smrti prije 65. godine bio je 35 posto veći u Koreji i čak 43 posto veći u Ujedinjenom Kraljevstvu među osobama koje žive same.
Istraživanje je također pokazalo da se rizik dodatno povećava kod onih koji žive sami dulje od pet godina, dok je veći broj članova kućanstva bio povezan s nižom stopom smrtnosti. Drugim riječima, što je obitelj veća, to je zaštitni učinak izraženiji.
Znanstvenici objašnjavaju da život u samoći često dovodi do društvene izolacije i nezdravih životnih navika, što dugoročno negativno utječe na zdravlje. Osobe koje žive same češće imaju neuravnoteženu prehranu, rjeđe doručkuju, slabije spavaju i manje se bave tjelesnom aktivnošću.
Analiza je pokazala da povećani rizik smrtnosti nije uzrokovan jednim čimbenikom, već kombinacijom više njih. Niska razina prihoda objašnjava čak 42,3 posto povećanog rizika, dok pušenje sudjeluje s 14,8 posto, osjećaj usamljenosti s 10,9 posto, a depresija s 6,3 posto.
S druge strane, istraživanje donosi i ohrabrujuće vijesti. Osobe koje žive same, ali ne puše, ne konzumiraju alkohol i redovito vježbaju, mogu značajno smanjiti zdravstvene rizike. Kod takvih pojedinaca ukupni rizik smrtnosti bio je manji za 57 posto, dok je rizik rane smrti smanjen za 44 posto u odnosu na one s nezdravim navikama.
Broj jednočlanih kućanstava u stalnom je porastu. U Južnoj Koreji prošle godine ona su činila 36,1 posto svih kućanstava, a slični trendovi prisutni su i u mnogim drugim zemljama.
Autori istraživanja zaključuju da iako život u samoći nosi određene zdravstvene izazove, usvajanje zdravih životnih navika može u velikoj mjeri ublažiti negativne posljedice. Ključnu ulogu imaju briga o fizičkom zdravlju, ali i očuvanje socijalnih kontakata, čak i izvan obiteljskog okruženja.