Burnout nije samo "umor" ili prolazna frustracija, on je psihički i fiziološki odgovor na dugotrajne zahtjeve bez adekvatne podrške i resursa. Svjetska zdravstvena organizacija definira burnout kao emocionalnu i mentalnu iscrpljenost, negativni stav prema poslu i smanjenu produktivnost - posljedice koje se ne rješavaju jednostavnim odlaskom na godišnji odmor.
POGLEDAJ VIDEO:
Na individualnoj razini, burnout ima širok spektar ozbiljnih posljedica. Studije potvrđuju da burnout ne utječe samo na raspoloženje i motivaciju, već je povezan s nizom psiholoških i fizičkih zdravstvenih problema, između ostalog uključuje:
- psihičke simptome poput nesanice, depresivnih simptoma i povećane upotrebe psihotropnih lijekova,
- fizičke probleme poput kronične iscrpljenosti, bolova i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti,
- te smetnje u svakodnevnom funkcioniranju poput smanjene koncentracije i umora.
U svom radu s klijentima često vidim kako se burnout manifestira kao kombinacija tihe iscrpljenosti i rastuće distance prema poslu. Osobe mi opisuju kako dolaze kući "iscijeđene", gube interes za aktivnosti koje su prije voljele i osjećaju se da ih više nije briga za posao - ne zato što ga ne vole, nego zato što su sustavno izložene pritiscima i nedostatku podrške i to tko zna koliko već dugo.
Burnout ima i jasne organizacijske posljedice. Zaposlenici koji su psihički i fizički iscrpljeni rade manje učinkovito, češće izostaju s posla, a veća je vjerojatnost da će razmišljati o napuštanju radnog mjesta ili promjeni karijere. Osim toga, u kompanijama koje ne prepoznaju i ne adresiraju burnout, često se javlja:
- smanjena kvaliteta rada,
- povećani troškovi zbog izostanaka i fluktuacije zaposlenika,
- te lošija timska dinamika i komunikacija.
U praksi sam vidjela kako tvrtke koje sustavno zanemaruju wellbeing najprije gube one zaposlenike koji su najangažiraniji i najkreativniji - jer upravo oni, kad dugo rade bez podrške, prvi "pregore". Suprotno tome, organizacije koje rano prepoznaju znakove iscrpljenosti i ulažu u jasne strukture podrške - coaching, fleksibilne uvjete rada, edukaciju menadžera i sl. zapravo zadržavaju talente i jačaju otpornost tima. Posebnu pozornost ulažu u iskorijenjivanje negativnih pojava kao što su nepravedan tretman, nerealni rokovi te nejasne uloge i odgovornosti.
Zašto se burnout događa?
Burnout se ne događa zato što ljudi "nisu dovoljno čvrsti" ili "nemaju volje". On je posljedica dugotrajnog sukoba između zahtjeva posla i resursa koje organizacija ili pojedinac ima na raspolaganju. Faktori poput preopterećenosti, očekivanja stalne dostupnosti, nedostatka kontrole nad radnim zadacima, loše komunikacije i neravnoteže privatnog i poslovnog života povećavaju rizik od sagorijevanja.
Burnout nije trend, niti individualna slabost, on se pojavljuje tamo gdje se sustavi rada ne usklađuju s prirodnim ljudskim potrebama. Zato je važno da organizacije razvijaju preventivne pristupe, uključujući edukacije o brizi za mentalno zdravlje i programe podrške zaposlenicima. U konačnici, briga o wellbeingu nije luksuz - ona je temelj održivog poslovanja.