Ana Kolarević (39) i Ana Dragić (42) upozoravaju na probleme u dijagnostici i liječenju lajmske bolesti zbog kojih se pacijenti često liječe o svom trošku i bore s nizom komplikacija
BORBA S BOLEŠĆU
Ana (39): 'Zbog krpelja sam skoro ostala nepokretna, ove simptome ne smijete ignorirati'
Čitanje članka:
13
min
I dalje se borim s posljedicama infekcije lajmske borelioze. Nisam na antibiotskoj terapiji, ali koristim podržavajuće terapije i suplemente kako bih održavala funkcionalnost, iako sve slabije djeluju. Prošle godine, tijekom proljeća i ljeta, doživjela sam ozbiljan relaps zbog ekstremnih vrućina i fizičkog napora, što je ponovno aktiviralo infekciju, upale i nesanicu. Uz to me dodatno zahvatila i mikoplazma, što je značajno pogoršalo kronični umor. Trebalo mi je nekoliko mjeseci da stabiliziram stanje, priča Ana Kolarević (39), Hrvatica rođena u Stuttgartu, koja se od 2005.godine bori s posljedicama neprepoznate lajmske bolesti, za koju kaže da nije liječena adekvatno na vrijeme, zbog čega je bolest prešla u kroničan oblik.
POGLEDAJTE VIDEO: Ana Kolarević o problemima pacijenata kod kojih lajmska bolest nije prepoznata i liječena na vrijeme:
Pokretanje videa...
01:11
U svibnju 2005. primijetila je da su je ubola dva krpelja. Liječnik joj je odmah preventivno dao antibiotik i cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa, no godinama nakon toga shvatila je da je to bila greška: Antibiotik je pila pet dana, nedovoljno da iskorijeni boreliju, ali dovoljno da se simptomi zaraze ne ispolje i da se prekine odgovor imunološkog sustava. Kad su se počeli javljati prvi čudni simptomi – bolovi u ekstremitetima, lagana groznica i temperatura – nije to povezivala s krpeljima. No kako su se ubrzo javile probavne smetnje, menstrualni bolovi koje nikad prije nije imala, a zatim i nesanica, počela je tražiti savjete liječnika. Zbog nesanice je u jednom trenutku upućena i psihijatru. Prepisao joj je antihistaminike kako bi joj pomogli zaspati, no uzrok simptoma ostao je neprepoznat sve do 2011., kad je slučajno naišla na internetski forum u kojem su ljudi dijelili iskustva s čudnim stanjima nakon ugriza krpelja u kojima je prepoznala i vlastitu priču.
Iako joj zbog faza pogoršanja bolesti nije uvijek lako stajati uz DJ-pult, Ana Kolarević se u zadnje vrijeme nastoji vratiti DJ-ingu - ljubavi iz mladosti
Uspjela je prikupiti novac za privatna testiranja u inozemstvu, gdje su testovi poput LTT-a potvrdili prisutnost bakterije Borrelia burgdorferi i tri koinfekcije povezane s ugrizom krpelja. Tek 2023., nakon primjene antibiotika i imunostimulansa, došlo je i do serokonverzije, koju je napokon zabilježio i jedan od hrvatskih laboratorija – priča Ana Kolarević. Liječnici joj ni tad nisu prepisali antibiotike, već ih je nabavila sama, u drugoj državi, na vlastitu odgovornost, prema ILADS smjernicama za liječenje borelioze. To je samo jedan pokazatelj da nemamo adekvatnu skrb za pacijente s lajmskom boreliozom, kaže Kolarević.
Kao jedan od velikih problema spominje neadekvatne testove na boreliozu, koji se koriste u Klinici Fran Mihaljević.
– I dalje se koriste CLIA testovi, koji nisu dio međunarodnih smjernica, zbog čega mnogi pacijenti dobiju lažno negativne nalaze. Na Rebru, gdje se koriste ELISA/Western Blot testovi, rezultati često pokazuju pozitivne ili granične nalaze kad je testirano u istom vremenskom periodu. No, bolnica Fran Mihaljević, kako mi i drugi pacijenti javljaju, odbija priznati rezultate drugih akreditiranih laboratorija, iako su po europskim zakonima to dužni učiniti – kaže Kolarević, koja je prije zadnjeg pogoršanja zdravlja radila kao product manager za strane klijente u IT industriji, na visoko zahtjevnim projektima. Zbog posljedica bolesti morala je prijeći na pola radnog vremena za jedan obiteljski ured poslovnih anđela, kako bi obaveze mogla prilagođavati onome što joj zdravlje dopušta. Često joj je izazov uopće ustati iz kreveta, a u najtežim fazama upale zglobova, tetiva i živaca, ne može ni micati prste i zbog svega toga pokrenula je postupak priznavanja invalidnosti.
– Nitko mi nije pravovremeno ukazao na tu mogućnost kad sam se najteže borila za preživljavanje, što dodatno ukazuje na ozbiljne propuste našeg sustava – dodaje. Napominje kako Ministarstvo zdravstva već dvije godine ignorira upite Pravobraniteljice vezane uz njen slučaj, a ista je situacija i s Hrvatskom liječničkom komorom i drugim institucijama, koje ne poštuju zakonske rokove kod pritužbi i ne postupaju transparentno kad im se obrati kao pacijentica. A neki od odgovora koje je dobila su nelogični.
Krpelji roda Ixodes glavni su uzročnici lajmske borelioze
- Na primjer, HALMED navodi da nije zaprimio nijednu prijavu štetnih posljedica vezanih uz testove za Lajmsku bolest. No kako bi pacijenti to uopće mogli učiniti, kad npr. CLIA test koji koristi KB Fran Mihaljević nije ni naveden u bazi prijavljenih medicinskih uređaja? Većina pacijenata ne zna da prijava postoji, a kad pokušaju, klinike ih ne informiraju o postupku. Obrazac je tehnički i terminološki neprilagođen teško bolesnim pacijentima. Rezultat: ne postoji stvaran put za prijavu lažno negativnih nalaza koji vode do pogoršanja bolesti. Bez sustava nadzora i prijava, ne postoji ni sigurnost - što je u suprotnosti s Uredbom (EU) 2017/746. Smatram da Europska komisija teško može gledati blagonaklono na ovakav obrazac sustavnog propusta – kaže Kolarević te ističe kako ju je od 2012. godine, otkad se ozbiljnije angažirala oko pokušaja da se dođe do sustavnijih rješenja za oboljele od borelioze, kontaktiralo više od tri stotine pacijenata s kroničnom lajmskom boreliozom i njihovih obitelji, s dirljivim i teškim životnim pričama.
– Prema grubim procjenama, broj oboljelih bez adekvatne medicinske pomoći u Hrvatskoj mogao bi biti veći od dvije tisuće osoba, a stvarni broj vjerojatno je i znatno veći, s obzirom na dijagnostičke propuste i nedostatak sustavne evidencije – dodaje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:21
Među njima je i Zagrepčanka Ana Dragić (42), ekonomistica po struci.
– Ugriz krpelja za koji znam doživjela sam otprilike s 9 ili 10 godina. Tada sam dugo imala crvene koncentrične krugove po trbuhu, iako je važno reći da krpelja nisam našla na sebi. Nakon toga imala sam nešto slično jakoj virozi ili gripi. No, moja pedijatrica to je pripisala ubodu nekog insekta te mi je prepisala neku mast. Nakon viroze dugo sam bila nemoćna, već iste godine počeli su mi se javljati ispadi vida – u smislu da ne vidim neka dva sata – nakon čega sam imala jake glavobolje. Ni nakon mnogo pregleda kod liječnika nitko nije znao o čemu je riječ, priča Ana Dragić. Kaže kako su se s ulaskom u pubertet javili policistični jajnici i poremećaj svih hormona, a kasnije su počeli sinusitisi (nepoznatog uzroka) koji su znali trajati po cijelu godinu.
– S otprilike 20 godina počela sam imati prve smetnje ravnoteže. Česte upale. Neplodnost. Probleme s kralježnicom. S 30 sam već pala u totalni blok srca te mi je ugrađen srčani elektrostimulator. Nakon toga smetnje ravnoteže postale su toliko izražene da više nisam mogla hodati. Dugo su me vodili pod sumnjom multiple skleroze. Redali su se problemi s perifernim živcima, trnjenjem ruku, gastritis, problemi sa žlijezdama slinovnicama, s očima (poremećaj vidnog polja), ukočenost svih zglobova, osobito vrata i druge. Imala sam 40-ak dijagnoza – priča sugovornica.
Sve tegobe drastično su se pogoršavale nakon svake preboljene gripe, posebno nakon korone. Tada bi mjesecima bila paralizirana. No, nitko nije znao ili želio povezati sve njene simptome pod neki zajednički nazivnik, priča.
– Do kasnih 30-ih sam živjela tako da sam uglavnom bila doma. Moji izlasci iz kuće bili bi svedeni na kratke izlaske, obavezno uz pratnju. Prestala sam vjerovati da je moguće da ću se ikada izliječiti jer sam obišla valjda sve specijaliste koji postoje. Za Lajmsku bolest sam prvi put čula 2022., kad je kod susjede došla njezina kuma i ispričala mi da je prošla gotovo isti pakao kao ja, skoro 10 godina. Rekla mi je da se obavezno testiram na bakteriju boreliju, ali me odmah upozorila da izbjegavam Kliniku „Fran Mihaljević” jer su testiranja kod njih zastarjela. Tako sam otišla u javni zdravstveni slovenski laboratorij, gdje i ona, i tu sam se prvi put susrela s pozitivnim nalazom na bakteriju boreliju. Te sam nalaze odmah odnijela na „Fran Mihaljević”. U ambulanti je bio liječnik, koji me, blago rečeno, istjerao iz ordinacije, rekavši da taj nalaz ne znači ništa – priča Ana Dragić.
Priključila se Facebook grupi gdje su ljudi s istom bolešću, koji se također bore sa stotinama različitih problema, no svima je zajedničko to što su pozitivni na bakteriju boreliju. Pokazalo se da većina s tom klinikom ima isto iskustvo, te da se glavnina liječi u drugim bolnicama – neki u Splitu, neki u Karlovcu, Sloveniji, Sarajevu, Njemačkoj, Austriji.
– Tako sam i ja pomoć potražila u Sarajevu, kod prof. infektologinje Sajme Krkić Dautović, koja se bavi isključivo liječenjem borelije, kao i znanstvenim radovima na tu temu, jer je od iste i sama oboljela. Tada sam prvi put mogla povezati sve svoje bolesti pod isti nazivnik: lajmska bolest, priča Dragić. Liječnica joj je uvela antibiotsku terapiju.
– Nakon 7 dana je da mi se počeo otkočivati vrat koji je bio zakočen godinama. Tad mi se smanjila upala sinusa i vrtoglavica. Počela mi se polako vraćati snaga. Na kontrolama srčanog elektrostimulatora, primijećeno je da se uređaj drastično manje pali, što bi značilo da je moja provodljivost proradila i slično. Nisam imala sumnje u doktoricu i dijagnozu jer sam vidjela da mi terapija pomaže. Nakon otprilike 6 mjeseci mogla sam uz pratnju otići na posao i izdržati dan bez da prespavam pola dana – priča Dragić. I dalje se liječi i ima boljih i gorih faza. Tako je nedavno preboljela gripu i koronu, nakon kojih joj je trebalo oko devet mjeseci da se oporavi.
Osip koji se može javiti nakon eritema, odnosno reakcije na ugriz krpelja koji je prijenosnik borelioze
Naše sugovornice kažu kako su najveći problem oboljelih od Lajmske bolesti u Hrvatskoj neadekvatna dijagnostika (testovi) i nedostatak edukacije liječnika. Osim što ne postoji registar pacijenata s lajmskom bolesti, nedostaje i katalog informacija o tome gdje uopće potražiti pomoć te informacija o pravima koja pacijenti imaju. Zato dvije Ane u zadnje vrijeme nastoje pronaći stručnjake koji bi im mogli pomoći u osnivanju udruge oboljelih od lajmske bolesti, jer se same zbog zdravstvenog stanja ne mogu u potpunosti posvetiti tome. To bi omogućilo zalaganje za ažuriranje nacionalnih smjernica za dijagnostiku i liječenje lajmske bolesti, kako bi se uskladile s novim znanstvenim spoznajama i europskim regulativama, ističu, uvjerene da bi tome značajno doprinijelo usvajanje Europske rezolucije o lajmskoj bolesti i novih dijagnostičkih kodova (ICD-11) Svjetske zdravstvene organizacije iz 2022. godine, koji bi omogućili preciznije prepoznavanje različitih faza i oblika lajmske bolesti, uključujući i prijenos infekcije s majke na dijete.
- Njihovo usvajanje poboljšalo bi evidenciju bolesti i otvorilo mogućnost za bolju zdravstvenu skrb te pristup eksperimentalnom liječenju te za sukladnost s pravima pacijenata iz Povelje Europske unije, jer pacijenti u Hrvatskoj trenutačno nemaju pristup ni informacijama ni terapijama koje su dostupne drugdje u EU. – ističe Ana Kolarević, koju je bolest i navela na to da pokrene inicijativu za usvajanje tih dokumenata. Dodaje kako je Europski parlament u travnju 2024. dodatno naglasio potrebu za sustavnim rješavanjem problema kronične lajmske bolesti i koinfekcija kroz dokument PETI-CM-760964, u kojem se poziva na hitno poboljšanje dijagnostike, liječenja i priznavanja prava pacijenata na odgovarajuću skrb.No, odnos prema pacijentima kod nas je, kaže, ostao praktično nepromijenjen.
– Jedan od temeljnih ciljeva udruge bio bi osnivanje specijalizirane ambulante za pacijente s MSIDS-om (Multiple Systemic Infectious Disease Syndrome), koji obuhvaća kroničnu lajmsku bolest, koinfekcije i sindrome kroničnog umora. Ovakva ambulanta bila bi pandan ambulantama za long COVID, s ciljem pružanja sveobuhvatne i multidisciplinarne skrbi za pacijente čije se stanje često ignorira ili pogrešno tumači unutar postojećeg zdravstvenog sustava. U svjetlu europskih inicijativa za kronične bolesti te prava pacijenata zajamčenih Poveljom EU, ovakav centar bio bi ključan za pravovremenu dijagnostiku, liječenje i praćenje infekcija koje sustav trenutačno sustavno zanemaruje – zaključuje Ana Dragić.
U Klinici za infektivne bolesti „Fran Mihaljević”, koju naše sugovornice prozivaju imaju, pak, bitno drukčije viđenje situacije.
- U Klinici primjenjujemo najsuvremenije dijagnostičke postupke za lajmsku boreliozu, koji su potpuno usklađeni s europskim i svjetskim standardima. CLIA testovi (kemiluminiscentni imunotest, engl. Chemiluminescent Immunoassay) koje koristimo predstavljaju modernu i pouzdanu dijagnostičku metodu s visokom osjetljivošću i specifičnošću. Dijagnostika lajmske borelioze zahtijeva sveobuhvatan i individualiziran pristup koji nadilazi same laboratorijske nalaze. Naši liječnici provode temeljitu kliničku procjenu, uzimajući u obzir cjelokupnu kliničku sliku pacijenta, uključujući detaljan pregled i analizu simptoma. Posebna se pažnja posvećuje epidemiološkim podacima o mogućoj izloženosti krpeljima, kao i geografskoj distribuciji uzročnika, pri čemu je, primjerice, poznato da u Dalmaciji nema prijenosnika lajmske borelioze. U obzir se uzimaju i sve prethodne dijagnoze te eventualno provedeno liječenje, s ciljem postavljanja što preciznije i pouzdanije dijagnoze lajmske borelioze, odgovaraju, na naš upit. Kažu kako snaga njihovog pristupa leži „upravo u specijaliziranoj interpretaciji rezultata”.
U Klinici "Fran Mihaljević" kažu kako se u dijagnostici koriste suvremeni standardizirani testovi, a u liječenju metode usklađene s praksom EU
U odgovoru se dodaje da se u Klinici „primjenjuju najviši standardi dijagnostike i liječenja lajmske borelioze, temeljeni na znanstveno potvrđenim preporukama Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) i specijalizirane ekspertne grupe za lajmsku boreliozu ESGBOR (ESCMID Study Group for Lyme Borreliosis).”
- Naša je praksa usklađena s preporukama vodećih svjetskih zdravstvenih organizacija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Američko društvo za infektivne bolesti (IDSA). Ove institucije zagovaraju pristup temeljen na dokazima iz visokokvalitetnih kliničkih istraživanja. Važno je razjasniti da ILADS (International Lyme and Associated Diseases Society) predstavlja alternativni pristup koji nije široko prihvaćen u znanstvenoj zajednici. Između standardnog medicinskog pristupa i ILADS preporuka postoje značajne razlike, posebno u pogledu dijagnostičkih kriterija i duljine liječenja antibioticima. Stručna medicinska društva, nakon detaljne analize dostupnih znanstvenih dokaza, zaključila su da dugotrajna antibiotska terapija koju zagovara ILADS nije podržana rezultatima kontroliranih kliničkih studija, a može nositi rizike za pacijente.
- Također, važno je napomenuti da ne postoje "ILADS smjernice EU" kako navodite u upitu, jer je ILADS organizacija sa sjedištem u SAD-u, ističe se u odgovoru. Kažu da je u Klinici implementiran sveobuhvatan dijagnostički proces za lajmsku boreliozu koji je u potpunosti usklađen s preporukama Europske stručne grupe za lajmsku boreliozu (ESGBOR) i predstavlja zlatni standard suvremene dijagnostike.
- Naš dijagnostički protokol temelji se na znanstveno potvrđenom dvostupanjskom pristupu koji osigurava maksimalnu preciznost, započinjući s početnim probirnim testiranjem koje identificira potencijalne slučajeve, nakon čega slijedi specijalizirano potvrdno testiranje koje se primjenjuje kada probirni test pokaže reaktivne rezultate. Posebna vrijednost našeg pristupa leži u fleksibilnosti primjene dva priznata algoritma potvrdnog testiranja. Prvi je standardni algoritam s Western blot (imunoblot) metodom, dok drugi predstavlja modificirani algoritam s naprednim imunoenzimskim testovima temeljenim na rekombinantnim antigenima (CLIA ili ELFA). Oba postupka primjenjujemo u Klinici, detaljno prateći dinamiku protutijela svakog pacijenta kako bismo precizno interpretirali značenje dobivenih nalaza – kaže se u odgovoru. Dodaju da Kemiluminiscentni imunotest (CLIA), koji se primjenjuje u dijagnostici, predstavlja „vrhunac suvremene tehnologije i temeljnu dijagnostičku metodu u prepoznavanju lajmske borelioze”.
- Ovaj test odlikuje se iznimno visokom osjetljivošću, što značajno smanjuje vjerojatnost lažno negativnih rezultata, te superiornom specifičnošću koja omogućuje precizno razlikovanje stvarno prisutnih antitijela. Zahvaljujući tim svojstvima, CLIA test omogućuje pouzdanu dijagnostičku orijentaciju, osobito u ranim fazama bolesti kad je pravovremena terapijska odluka od ključne važnosti. CLIA metoda nudi znatno širi dinamički raspon, što omogućuje detekciju vrlo različitih koncentracija antitijela, uz znatno brže dobivanje rezultata zahvaljujući visokom stupnju automatizacije. Dodatna prednost je mogućnost obrade pojedinačnih uzoraka, čime se izbjegava potreba za skupljanjem većeg broja uzoraka, kao što je to slučaj kod tradicionalne ELISA metode. Ova fleksibilnost omogućuje bržu dijagnostičku obradu, osobito u hitnim ili ranim kliničkim slučajevima. Kroz kontinuirano praćenje razine antitijela kod svakog pacijenta, naši liječnici mogu precizno interpretirati dobivene rezultate i pružiti skrb koja je utemeljena na najnovijim znanstvenim spoznajama, prilagođena individualnim potrebama pacijenta.
I dok neki pacijenti tvrde da u „Franu Mihaljeviću” ne priznaju pozitivne nalaze drugih klinika, izvedene s drugim testovima, stručnjaci Klinike tvrde drugačije.
- Stručni tim naših specijalista svjestan je kompleksnosti biologije uzročnika Borrelia spp. i njenog utjecaja na dijagnostičke izazove. Specifičnost dijagnostike dodatno je određena jedinstvenim karakteristikama europskih vrsta borelija koje se razlikuju od američkih, kao i njihovom sposobnošću molekularne mimikrije s ljudskim proteinima. Svaki nalaz koji pristigne u našu Kliniku, neovisno o mjestu njegova izdavanja, predstavlja vrijedan dijagnostički podatak koji naši liječnici pažljivo integriraju u cjelovitu kliničku procjenu. Umjesto pojednostavljenog pristupa koji se svodi na „priznavanje“ ili „nepriznavanje“ laboratorijskih rezultata, primjenjujemo sveobuhvatnu i promišljenu evaluaciju. Ona uključuje temeljitu kliničku procjenu trenutačnog stanja pacijenta kroz detaljan razgovor i fizički pregled, analizu tijeka bolesti i prethodnog liječenja, te pažljivo tumačenje laboratorijskih nalaza u kontekstu relevantnih epidemioloških okolnosti. Posebnu pažnju posvećujemo i praćenju dinamike imunosnog odgovora kroz vrijeme, kako bismo dobili što potpuniju sliku i donijeli najbolje moguće odluke za svakog pojedinog pacijenta. Naša se stručnost temelji na razumijevanju da određivanje specifičnih antitijela nije statičan nalaz, već dinamičan proces koji zahtijeva pažljivo i kontinuirano praćenje kroz vrijeme. Takva razina dijagnostičke interpretacije omogućuje nam da svakom pacijentu pristupimo pažljivo i individualno, planirajući daljnje dijagnostičke i terapijske korake u skladu s njegovim stvarnim potrebama i kliničkom slikom. Kroz ovako visoko individualiziran pristup osiguravamo da svaki pacijent dobije najprecizniju moguću dijagnozu i najprimjereniji tretman, temeljen na cjelovitoj integraciji svih dostupnih kliničkih i laboratorijskih podataka, u skladu s najvišim standardima suvremene infektološke prakse – ističe se u odgovoru. Ističu i da imaju izvrsnu međunarodnu suradnju s vodećim europskim institucijama na području dijagnostike i liječenja lajmske borelioze, a posebno su ponosni na suradnju s prestižnim Institutom za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, koji predstavlja jedan od vodećih europskih centara izvrsnosti u ovom području.
U 4 godine 1128 oboljelih od lajmske bolesti
U razdoblju od 01. siječnja 2022. do 27. svibnja 2025. u Klinici Fran Mihaljević je zbrinuto 1086 pacijenata s anamnestičkim podatkom o ubodu krpelja. Važno je istaknuti da točan postotak pacijenata s anamnezom uboda krpelja koji razviju lajmsku boreliozu može varirati ovisno o regiji i drugim čimbenicima. Na primjer, u visokorizičnim područjima, oko 10-50 posto krpelja može biti zaraženo bakterijom borelijom – ističu u odgovoru na našu molbu da procijene broj oboljelih od lajmske bolesti proteklih godina. U istom razdoblju, dijagnoza lajmske bolesti postavljena je kod 1128 pacijenata, no pritom nemaju svi zabilježenu anamnezu uboda krpelja, ističe se.
Tri faze bolesti - od eritema do oštećenih organa
Lajmska borelioza je kompleksna multisistemska bolest uzrokovana spiralnim bakterijama iz kompleksa Borrelia burgdorferi sensu lato, koje prenose krpelji roda Ixodes.
- U Europi, uključujući i Hrvatsku, dominantni uzročnici su Borrelia afzelii, Borrelia garinii i Borrelia burgdorferi sensu stricto, dok u Sjevernoj Americi prevladava samo Borrelia burgdorferi sensu stricto. Ova razlika u vrsti uzročnika rezultira različitim manifestacijama bolesti, što zahtijeva i prilagođen dijagnostički i terapijski pristup, ističu na „Franu Mihaljeviću”.
Klinička slika lajmske borelioze razvija se kroz nekoliko faza. Rana lokalizirana faza karakterizirana je pojavom eritema migrans (EM), prepoznatljive kožne lezije koja se širi od mjesta ugriza krpelja. Ova lezija, koja se javlja u 60-80 posto inficiranih osoba, tipično ima izgled prstenastog crvenila s centralnim bljedilom, iako može imati i homogeni izgled. Uz kožne manifestacije, mogu se javiti nespecifični simptomi poput umora, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, te subfebrilne temperature. U ranoj diseminiranoj fazi, koja nastupa nekoliko tjedana ili mjeseci nakon infekcije, bakterija se širi krvlju i limfom te može zahvatiti različite organske sustave.
Europski sojevi borelija često pokazuju neurotropizam (B. garinii) ili dermatotropizam (B. afzelii), što rezultira različitim kliničkim manifestacijama. Mogu se javiti multipli eritemi migrans, neurološke manifestacije (meningitis, kranijalni neuritis, radikuloneuritis), srčane manifestacije (AV blok, mioperikarditis) ili rjeđe, artritis. Kasna faza bolesti, koja se razvija mjesecima ili godinama nakon infekcije, može uključivati perzistentne ili rekurentne simptome. Kod europskih borelija karakteristično je zahvaćanje kože (acrodermatitis chronica atrophicans), neurološkog sustava (kronična neuroborelioza) ili zglobova, iako je kronični artritis rjeđi nego kod američkih sojeva.
- Dijagnostika i liječenje lajmske borelioze u našoj Klinici provode se prema europskim smjernicama, uzimajući u obzir specifičnosti uzročnika na našem području. Terapijski pristup uključuje primjenu antibiotika, prvenstveno doksiciklina ili amoksicilina, a kod težih oblika bolesti, posebno neuroboreliozi, primjenjuje se i parenteralna terapija ceftriaksonom. Trajanje liječenja ovisi o kliničkoj manifestaciji bolesti, a prema europskim smjernicama tipično iznosi 14-21 dan za rani stadij, odnosno 21-28 dana za kasne manifestacije bolesti. Klinička iskustva potvrđuju da pravovremena dijagnoza i adekvatno liječenje rezultiraju izvrsnom prognozom. Međutim, kod manjeg broja pacijenata mogu se javiti simptomi koji zahtijevaju daljnje praćenje i multidisciplinarni pristup – zaključuju u odgovorima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
