Vrijeme je, kažu stručnjaci za sigurnost, da europske vlade uključe svoje građane i jasno im daju do znanja da je razdoblje u kojem je Europa mogla ignorirati prijetnju rata završeno
STRUČNJACI UPOZORAVAJU
'Vrijeme mira je gotovo, Europa nije spremna na ono što dolazi'
Čitanje članka:
3
min
Upozorenje koje odjekuje iz Londona i drugih europskih prijestolnica je jasno: vrijeme mira je završilo. Ta je poruka snažno naglašena prošlog mjeseca u Whitehallu, sjedištu britanske vlade, gdje se okupila skupina obrambenih stručnjaka kako bi raspravljala o spremnosti Ujedinjenog Kraljevstva i saveznika za rat za koji vjeruju da bi mogao izbiti u idućih nekoliko godina. Njihov je zaključak bio mračan: Nisu spremni.
Nije riječ o ratnim huškačima, već o upućenim ljudima - sadašnjim i bivšim pripadnicima oružanih snaga, dužnosnicima vlada i NATO-a te stručnjacima iz obrambene industrije. Njihovo razmišljanje temelji se na obavještajnoj procjeni da se Rusija priprema za mogući izravan sukob s Europom. Jedini način da se takav scenarij spriječi, kažu, jest osigurati da, ako do rata dođe, Europa pobijedi.
Hibridni rat već je u tijeku
Iako su ključna veća ulaganja u kronično podfinanciranu europsku obranu, stručnjaci za sigurnost sve više upozoravaju da je potrebna i velika promjena u načinu razmišljanja na svim razinama. Vrijeme je, kažu, da europske vlade uključe svoje građane i jasno im daju do znanja da je razdoblje u kojem je Europa mogla ignorirati prijetnju rata završeno.
Među stručnjacima raste konsenzus da Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada, provodeći sabotaže te unoseći kaos i dezinformacije u unutarnje političke rasprave. Ukazuju na brojne dokaze, uključujući opetovana narušavanja zračnog prostora NATO-a od strane ruskih zrakoplova, ometanje GPS-a na Baltiku, kampanje dezinformacija i sabotažne napade na kritičnu infrastrukturu u više zemalja, koji su povezani s ruskim tajnim službama.
- Mislim da su ljudi prestrašeni, posebno kako ovo postaje vidljivije. Vidimo dronove izvan zračnih luka i mislim da postoji sve veći osjećaj da je vjerojatno samo pitanje vremena prije nego što jedan od tih dronova sruši putnički avion - rekao je Sam Greene, profesor ruske politike na King’s Collegeu u Londonu.
Baltički strahovi i mogući vremenski okviri
Iako Moskva nije izvela izravne napade na članice NATO-a, stručnjaci kažu da je to dijelom zato što Rusija zna da s trenutnim sposobnostima ne bi mogla poraziti savez, no sve je više znakova da bi se to moglo promijeniti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je ranije ove godine, u izjavi objavljenoj na službenim stranicama Saveza, da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina. Slične procjene, kako navodi njemački list Bild pozivajući se na obavještajne izvore, imaju i njemačke službe koje vjeruju da Moskva "najkasnije do 2029. barem drži otvorenom opciju rata protiv NATO-a".
Konsenzus među baltičkim zemljama, kako su u više navrata izjavili njihovi ministri obrane, jest da bi napad na njih mogao doći već za tri godine, a analitičari iz uglednih instituta, poput njemačkog Vijeća za vanjske odnose (DGAP), u svojim su izvješćima utvrdili da se u predviđanjima dužnosnika najčešće spominju 2027. i 2028. godina.
Planovi na papiru, resursi na čekanju
Prepoznavanje ove prijetnje potaknulo je NATO da razvije detaljne planove za obranu. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ti planovi nisu utemeljeni u stvarnosti.
- Postoji plan, s brojkama. Ali vlade ne poduzimaju potrebne korake za njegovu provedbu. Još uvijek planiramo na temelju stvari koje ne postoje - rekao je Jack Watling, viši istraživač na institutu RUSI.
Slično upozorenje stiglo je i iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ministar obrane u sjeni John Healey nedavno je u obraćanju parlamentu izjavio kako se oružane snage bore da zaustave invaziju i da nisu spremne za rat velikih razmjera. Službeni podaci koje je objavilo Ministarstvo obrane u svom godišnjem izvješću potvrđuju ozbiljne nedostatke: očekuje se da će broj vojnika pasti ispod 70 tisuća, manje od polovice razarača i fregata Kraljevske mornarice je operativno, a od 227 tenkova Challenger 2, samo ih je 157 spremno za borbu.
General Sir Richard Barrons, bivši čelnik Zapovjedništva združenih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, jedan je od najglasnijih zagovornika hitne akcije. Prema njegovoj procjeni, Ujedinjenom Kraljevstvu bi trenutnim tempom trebalo oko deset godina da se pripremi za rat. - A naša analiza i naši saveznici nam govore da možda imamo tri do pet godina. Ovo je pitanje volje, društvene koliko i političke, a zatim i kompetencije - upozorio je Barrons.
Kraj "dividende mira"
Mnogi europski glavni gradovi desetljećima su jedva razmišljali o obrani. Bez velikih vojnih sukoba na kontinentu od 1945., Europa je uživala u "dividendi mira", trošeći novac na socijalnu skrb umjesto na vojsku. Uslijedila su dva oštra buđenja: američki predsjednik Donald Trump, koji je jasno poručio da se saveznici više ne mogu toliko oslanjati na SAD, i ruska invazija na Ukrajinu.
Ovaj preokret potaknuo je većinu europskih članica NATO-a da povećaju izdvajanja za obranu, pa će ove godine 31 od 32 članice ispuniti cilj trošenja 2% BDP-a na obranu. Ipak, objasniti biračima da će možda biti potrebna preraspodjela resursa i veće sudjelovanje u pričuvnim snagama nije nešto što većina političara želi učiniti. Koliko je taj razgovor osjetljiv, pokazao je primjer načelnika francuskih oružanih snaga, koji je izazvao negodovanje kada je upozorio da Francuska mora "prihvatiti gubitak svoje djece" kako bi se obranila.
Spremnost ljudi da shvate prijetnju značajno se razlikuje. Dok su u Poljskoj i baltičkim zemljama prijetnju shvatili vrlo ozbiljno, a Švedska i Finska su ažurirale smjernice građanima o preživljavanju rata, u drugim dijelovima Europe, poput Ujedinjenog Kraljevstva, nisko povjerenje u institucije otežava mobilizaciju društva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
