Vlasti su u doba pandemije olako ograničavale ljudska prava, rekao je u utorak predsjednik Zoran Milanović na sigurnosnom forumu GLOBSEC u Bratislavi
PREDSJEDNIK U BRATISLAVI
'Vlasti su u pandemiji olako išle ograničavati ljudska prava'
Milanović se u govoru u slovačkoj prijestolnici prisjetio terorističkih napada 11. rujna 2001. tijekom kojih se nalazio u Washingtonu, usporedivši tadašnju situaciju praznih ulica s onom pandemijskom.
„Da mi je netko rekao da će svijet ponovno tako izgledati i da ćemo toliko dugo nositi maske, ne bi im vjerovao”, kazao je predsjednik, usporedivši to s filmom Istrebljivač.
Milanović je rekao kako je pandemija pred ispit stavila pitanje ljudskih prava i osobnih sloboda „koje smo uzimali zdravo za gotovo”.
„Osobno mislim da smo prelako pristupili ograničavanju ljudskih prava”, rekao je predsjednik, dodavši da u toj situaciji često parlamentu i stanovništvu nije omogućeno da kaže svoje mišljenje.
„Vlade i vladajuće elite su malo previše ograničavale stvari”, rekao je predsjednik, pa citirao riječi američkog državnika Benjamina Franklina: „Oni koji bi dali osnovne slobode da dobiju malo privremene sigurnosti ne zaslužuju ni slobodu ni sigurnost”.
U svom šarolikom, dvadesetak minuta dugom govoru na forumu, hrvatski predsjednik dotaknuo se niz tema, poput porijekla koronavirusa za „koji ne znamo je li došao iz Wuhana”, ali ga „vjerojatno Kinezi nisu namjerno širili”.
Dotaknuo se i mjera država protiv koronavirusa, kazavši kako su zemlje imale slične pristupe, ali različite rezultate i kazao da je Hrvatska među 15 država s najvećim brojem umrlih na milijun stanovnika, dok je Švedska, koja je imala otvoreniji pristup, zabilježila bolji rezultat.
Uživam s Orbanom iako se ne slažemo
Predsjednik je govorio i o migrantskoj krizi 2015. pa istaknuo da Hrvatska danas štiti europske granice te da stoga zaslužuje članstvo u šengenskom prostoru.
„To je i u vašem interesu”, kazao je pred čelnicima Slovačke i Poljske i diplomatima niza europskih zemalja.
Milanović je u govoru rekao i da se dan ranije na samitu NATO-a susreo s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. „Uživam u njegovom društvu. Stvarno to mislim iako se ne slažemo po nekim pitanjima”, kazao je Milanović koji je prošle godine mađarskog premijera žestoko kritizirao zbog objave karte zv. Velike Mađarske.
Hrvatski predsjednik se uoči GLOBSEC-a sastao sa slovačkom predsjednicom Zuzanom Čaputovom, a na marginama konferencije i s poljskim kolegom Andrzejom Dudom koji je s bivšom hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović pokrenuo Tri mora, inicijativu koju Milanović smatra „nepotrebnom, a potencijalnom i štetnom za Hrvatsku”.
Predsjednik nakon foruma odlazi u obližnju Devinsku Novu Ves gdje će posjetiti Muzej hrvatske kulture i susresti se s predstavnicima tamošnje hrvatske manjine u Slovačkoj.
Forum s dva testiranja
Na šesnaestom, trodnevnom izdanju foruma GLOBSEC, fizički ili virtualno sudjeluje više od osamsto gostiju – političara, diplomata, pripadnika akademske i poslovne zajednice.
Tema foruma je oporavak nakon pandemije, a cijeli skup održava se pod strogim epidemiološkim mjerama – velik dio uzvanika se tako na koronavirus morao testirati dva puta, prije dolaska u slovačku prijestolnicu i opet na samom forumu.
Kratkom videoporukom konferenciji se obratio papa Franjo i poručio da pandemijska kriza pruža priliku za poboljšanje svijeta koju se ne smije propustiti.
„Ne trebamo samo ponovno izgraditi što je ranije postojalo, nego i ispraviti one stvari koje nisu funkcionirale prije pandemije i samo su je pogoršale”, rekao je papa, dodavši kako svijetom vlada žeđ za profitom i „arogantan osjećaj sigurnosti”.
„Navikli smo se konzumirati i uništavati. Stvorili smo ekonomski dug koji će plaćati buduće generacije i siromašne države”, rekao je Franjo i kritizirao ekonomski model u kojem mala manjina posjeduje većinu svjetskog bogatstva.
Uz predsjednike Slovačke, Poljske i Hrvatske, na skupu je sudjeluju i slovački premijer Eduard Heger, austrijski kancelar Sebastian Kurz i češki premijer Andrej Babiš.
Tu je i deset ministara vanjskih poslova, među njima i šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman koji će u srijedu sudjelovati na panelu o Zapadnom Balkanu u postpandemijsko doba. Dan kasnije na forumu će o osnaživanju demokracija u svijetu govoriti i Grabar-Kitarović.
Na skupu sudjeluju i predsjednik Microsofta Brad Smith, američki sociolog poznat po „kraju povijesti” Francis Fukuyama i bivši švedski premijer Carl Bildt.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
