Vlada odredila minimalnu plaću

Vlada je u petak donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, prema kojoj se ona utvrđuje u bruto iznosu od 1.050 eura. To je povećanje od 80 eura u odnosu na minimalac za 2025. godinu, odnosno za 8,25. Minimalna bruto plaća za 2025. godinu iznosi 970 eura. Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu. Minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.

Premijer Andrej Plenković rekao je da su Vlada i parlamentarna većina pažljivo razmotrili prijedloge sindikata, poslodavaca i ekonomske struke te kako smatra da je 1.050 eura primjeren iznos minimalne bruto plaće za 2026. godinu.

Pohvalio se da je od 2016. godine i prve Vlade kojoj je bio na čelu do 2026. godine, bruto iznos minimalne plaće s tadašnjih 414 porastao na 1.050 eura, a da je u protekle tri godine minimalac porastao za 50 posto.

Najavio je kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce koji isplaćuju minimalne plaće, kako bi se očuvala zaposlenost. To znači da će država poslodavcima koji isplaćuju minimalac pomiriti u prva tri mjeseca razliku između 970 i 1050 eura odnosno 80 eura.

REAKCIJE Možemo!: Minimalna plaća se mora usklađivati s inflacijom dva puta godišnje

Dodaje kako je Vlada primijetila da te mjere koristi manji broj poslodavaca nego što bi se očekivalo, što znači da su oni ekonomski u stanju nositi tu težinu rashoda za minimalne plaće.

Istaknuo je i da se podizanjem minimalca nova studentska satnica penje na 6,56 eura, sa sadašnjih 6,06  eura.

Ministar rada Marin Piletić rekao je kako Hrvatska više nije na začelju u EU-u prema iznosu minimalne plaće, nego se ubrzano približava europskom prosjeku, a to pokazuje i usporedba prema paritetu kupovne moći. 

Danas je u Hrvatskoj prema njegovim riječima do 970 eura bruto plaće 70.822 zaposlenih, a do 1.050 eura bruto njih 131.559.

Zahvaljujući proširenim kolektivnim ugovorima u određenim sektorima, dodao je, Hrvatska već ima više standarde za minimalnu plaću u odnosu na onu propisanu uredbom od 970 eura. Na primjer, u graditeljstvu je za najjednostavnije poslove minimalna plaća 1.000 eura, a za složenije raste do 2.200 eura. 

Iznos od 1.050 eura minimalne bruto plaće omogućit će dio bruto minimalne plaće u prosječnoj u prvih sedam mjeseci 2025. godine od 52,8 posto, rekao je Piletić.

VEĆI MINIMALAC OD 2026. Ekonomski analitičar: 'Za minimalnu plaću radit će samo Azijati. Ostalima se ne isplati'

Pčelarima za saniranje štete zbog pomora pčelinjih zajednica 100 tisuća eura

Vlada je na sjednici u petak donijela Program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2025. godini, vrijedan 100 tisuća eura, pri čemu će iznos potpore po pčelinjoj zajednici maksimalno iznositi 185 eura.                  

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva David Vlajčić je kazao kako je cilj Programa kroz financijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknaditi dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje i trženja pčelinjim proizvodima te osigurati nastavak rada.

Kako se navodi u obrazloženju odluke Vlade, u Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, tijekom 2025. godine zabilježeni su pomori pčela. Pomor pčelinjih zajednica uzrokovao je velike štete pogođenim pčelarima, a osim izravnih šteta u gubitku pčelinjih zajednica i posljedično tome gubitaka u proizvodnji, pomor pčela na određenom području negativno utječe i na uspješno oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva na istom.

Iznos potpore proporcionalno će se raspodijeliti prihvatljivim korisnicima prema broju stradalih zajednica, a maksimalno do iznosa od 185 eura po pčelinjoj zajednici, rekao je Vlajčić.

Prihvatljivi korisnici potpore su pčelari upisani i ažurirani u Evidenciji pčelara i pčelinjaka i oni na čijim je stacionarnim ili selećim pčelinjacima dopremljenim na područje na kojem se dogodio pomor pčela, potvrđen pomor pčelinjih zajednica temeljem službenih podataka Državnog inspektorata.

Financijska sredstva za provedbu Programa osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu, navodi se u obrazloženju.

Provedbom mjere iz ovog Programa korisnicima će se osigurati mogućnost daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva, što će izravno utjecati na brojnosti pčelinjih zajednica, na uspješno oprašivanje poljoprivrednih i samoniklih usjeva i na kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda. Vraćanjem pčela na isto područje doprinijet će se očuvanju biološke raznolikosti, kaže se u obrazloženju odluke Vlade.

Prihvaćen Plan upravljanja migracijama i azilom do 2030.

Sprječavanje zlouporabe azilnih procedura, jačanje upravljanja granicom i vraćanje stranaca, kao i jačanje solidarnosti među državama članicama EU dio je strateških ciljeva Plana upravljanja migracijama i azilom RH do 2030. prihvaćenog u petak na sjednici Vlade. Plan je donesen budući da je u lipnju prošle godine stupio na snagu Pakt o migracijama i azilu Europske unije čija primjena počinje u lipnju 2026., a kojim se države članice obvezuje na donošenje nacionalne strategije kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za djelotvornu provedbu svojeg sustava upravljanja azilom i migracijama.

Plan upravljanja migracijama i azilom RH izrađen je prema predlošku Europske komisije kako bi se osiguralo da nacionalni strateški akti budu usporedivi jer se na temelju njih donosi europska strategija upravljanja azilom i migracijama, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Pet je strateških ciljeva plana: održivo upravljanje migracijama i sprječavanje nezakonitih kretanja, osiguranje učinkovitog i pravednog sustava međunarodne zaštite i prihvata te sprječavane zlouporaba tog sustava, poticanje zakonitih migracija i zakonitih načina dolazaka, unaprjeđenje politike integracije i socijalne uključenosti osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom te razvoj partnerskih odnosa s trećim zemljama i jačanje suradnje na bilateralnoj i regionalnoj razini.

Uz Plan, prihvaćen je i prateći provedbeni Akcijski plan do 2027. kojim su utvrđene mjere i aktivnosti, a nositelj većine njih je MUP.

Europska komisija je odobrila financijsku omotnicu u iznosu nešto većem od 140 milijuna eura za sufinanciranje pripravnosti za provedbu Pakta o migracijama, i to za Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) 37,4 milijuna eura te Fond za integrirano upravljanje granicama, Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) 102,6 milijuna eura, a preostala potrebna sredstva za njegovu punu provedbu (iznad omotnice) osigurat će se iz državnog proračuna.

Ministarstvu suglasnost za troškove javne nabave za obnovu i izgradnju 400 obiteljskih kuća

Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlada je na sjednici dala suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2026. i 2027. godini, u ukupnom iznosu nešto većem od 9 milijuna eura s PDV-om, za sklapanje ugovora o javnoj nabavi za obnovu i izgradnju 400 obiteljskih kuća u više županija.

"Temeljem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima jedan od modela stambenog zbrinjavanja je darovanje građevnog materijala za dogradnju, nadogradnju i izgradnju obiteljskih kuća”, podsjetio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Stoga je Ministarstvo raspisalo javnu nabavu ukupne vrijednosti 8,8 milijuna eura bez PDV-a, a temeljem današnje odluke Ministarstvo će potpisati ugovore o isplati.

Vlada je dala i prethodnu suglasnost Ministarstvu hrvatskih branitelja za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u idućoj godini u ukupnom iznosu nešto manjem od 6,2 milijuna eura za izvođenje radova rekonstrukcije školske zgrade u Donjem Lađevcu radi prenamjene u Braniteljski centar u Slunju. To je drugi takav centar, a gradnja prvog, u Pakracu, je u tijeku.

"Preteći potrebe hrvatskih branitelja prepoznali smo važnost uspostave centara za dugotrajni smještaj hrvatskih branitelja kojima je potrebna takva skrb”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministarstvo je za izvođenje radova temeljem javne nabave odabralo tvrtku Radnik iz Križevaca koja je dala ekonomski najpovoljniju ponudu. Ukupno je u tu svrhu u proračunu osigurano nešto manje od 6,7 milijuna eura od čega je 500.000 osigurano u ovogodišnjem proračunu.

Minimalna plaća 2026 by Ivan Hruškovec