Veliki koraljni greben pogođen je četvrtim valom izbjeljivanja

Australski spektakularni Veliki koraljni greben pati od "masovnog izbjeljivanja" jer koralji gube boju pod stresom toplijih mora, objavile su vlasti u petak, za što se okrivljuju klimatske promjene.

Najveći svjetski sustav koraljnih grebena, koji se proteže na više od 2.300 kilometara duž sjeveroistočne obale Australije, pokazuje posljedice utjecaja topline oceana, priopćila je Uprava za greben.

Zračna istraživanja pokazala su izbjeljivanje koralja na velikom području sustava grebena, "potvrđujući masovno izbjeljivanje, četvrto od 2016.", navodi se u izvješću.

Područje, koje se sastoji od oko 2500 pojedinačnih grebena i više od 900 otoka, pogođeno je izbjeljivanjem koje je posljedica izbacivanja algi koje žive u tkivu koralja zbog čega nestaju njihove jarke boje.

Veliki koraljni greben, dom za oko 1500 vrsta riba i 4000 vrsta mekušaca, ponovno je stradao unatoč učinku hlađenja vremenskog fenomena La Nina, koji trenutno utječe na klimu Australije, objavile su vlasti.

Iako su izbijeljeni koralji pod stresom, još uvijek se mogu oporaviti ako uvjeti postanu umjereniji, kaže Uprava za greben.

- Vremenski obrasci u sljedećih nekoliko tjedana i dalje ostaju ključni u određivanju ukupnog opsega i ozbiljnosti izbjeljivanja koralja u morskom parku - navodi se.

Izvješće o masovnom izbjeljivanju pojavilo se četiri dana nakon što su Ujedinjeni narodi započeli nadzornu misiju kako bi procijenili čini li australska vlada dovoljno na njegovoj zaštiti te treba li taj lokalitet svjetske baštine 'preseliti' na popis ugroženih lokacija.

- Obožavane, živopisne boje Velikog koraljnog grebena zamjenjuju sablasni bijeli koralji. Ovdje se koralji kuhaju na temperaturama do četiri stupnja iznad prosjeka, što je posebno alarmantno tijekom godine La Nine kada bi temperature oceana trebale biti niže - rekao je aktivist Greenpeace Australia Martin Zavan koji kaže da su najpogođeniji sjeverni i središnji dijelovi grebena.

Odluka Odbora za svjetsku baštinu da se Veliki koraljni greben ne uvrsti na popis ugroženih lokacija prošlog srpnja iznenadila je mnoge, s obzirom na to da je UNESCO preporučio uvrštavanje na popis tjednima ranije.

Kada je UN prethodno zaprijetio da će 2015. staviti oznaku ugroženosti na greben, Australija je izradila plan "Reef 2050" i uložila milijarde dolara u zaštitu.

Amanda McKenzie, izvršna direktorica australskog klimatskog akcijskog tijela Climate Council, rekla je da su svjetski oceani prošle godine dosegli rekordno visoke temperature.

- Nažalost, s izvještajima o sve ozbiljnijem izbjeljivanju diljem našeg voljenog Velikog koraljnog grebena, možemo vidjeti da ti razorni događaji postaju sve uobičajeniji uz kontinuirano visoke stope emisija stakleničkih plinova. Da bismo našem Grebenu dali priliku za borbu, moramo se pozabaviti problemom broj jedan, klimatskim promjenama. Nikakvo financiranje neće zaustaviti ove događaje izbjeljivanja osim ako ne smanjimo naše emisije u ovom desetljeću - rekla je.