Unatoč tome što svake godine u Hrvatskoj oko 9000 ljudi umre zbog bolesti povezanih s pušenjem, svijest o posljedicama i mogućnostima odvikavanja i dalje je niska. Stručnjaci upozoravaju da su hrvatski pušači prepušteni sami sebi, dok zemlje poput Grčke i Švedske pokazuju da se politikama temeljenima na znanosti može postići znatan pad broja pušača.
SAMIT O SMANJENJU ŠTETE
U Hrvatskoj umire 9000 ljudi od posljedica pušenja godišnje. Što možemo naučiti od Grčke?
Čitanje članka:
5
min
U Hrvatskoj danas puši svaki treći građanin, a svaka druga osoba koja puši na kraju umre zbog posljedica pušenja. Procjenjuje se da godišnje oko 9000 ljudi u Hrvatskoj izgubi život zbog bolesti povezanih s pušenjem, dok prosječni pušač živi čak deset godina kraće od nepušača. Radi se o jednoj od vodećih epidemija suvremenog javnog zdravstva, no istraživanja pokazuju da je svijest o posljedicama pušenja u hrvatskom društvu i dalje niska, a dostupnost programa pomoći gotovo zanemariva. Ovi podaci izneseni su u Ateni na 8. Samitu o smanjenju štete od duhana (Tobacco Harm Reduction), gdje se okupilo oko 200 stručnjaka i govornika iz 51 zemlje.
Podatke za Hrvatsku predstavio je doc. dr. Ranko Stevanović, iz Hrvatske udruge za smanjenja štete (HaRPH), koji je naglasio da su hrvatski pušači u velikoj mjeri prepušteni sami sebi. Polovica ih je barem jednom pokušala prestati, no većina se nakon tri mjeseca vratila cigaretama, a tek 0,7 posto sudjelovalo je u službenim programima odvikavanja. Čak 74 posto ispitanika smatra da su programi odvikavanja u Hrvatskoj loše ili vrlo loše dostupni.
Alternativni proizvodi
Istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da 82 posto korisnika konzumira klasične cigarete, dok tek 18 posto poseže za proizvodima bez dima poput e-cigareta ili grijanog duhana. I među tim korisnicima vlada velika nesigurnost: čak 7 od 10 pušača smatra da su takvi proizvodi jednako ili više štetni od klasičnih cigareta.
S druge strane, među onima koji su ih isprobali, polovica navodi da im se smanjio kašalj, 40 posto tvrdi da lakše diše, a više od 50 posto primijetilo je da im odjeća i dom manje smrde na dim. To pokazuje da potencijal postoji, ali nedostaje informacija i edukacije, ističe se u istraživanju.
Polovica ispitanih nikada nije čula za koncept smanjenja štete (harm reduction), a gotovo isto toliko njih smatra da javnost treba informirati o manje štetnim alternativama, bez obzira na to jesu li sami pušači. Hrvatski stručnjaci naglašavaju da je nužno obrazovati i građane i zdravstvene djelatnike o razlikama u štetnosti između zapaljivih i nezapaljivih proizvoda.
Grčka kao primjer politike utemeljene na znanosti
Upravo u Grčkoj, domaćinu ovogodišnjeg samita, istaknuto je kako se rezultati postižu kada se politika vodi dokazima. Državna tajnica za javno zdravstvo Christina-Maria Kravvari predstavila je novi zakon donesen u srpnju 2025. o zaštiti maloljetnika od duhana i alkohola. Zakon je, kako je rekla, „zatvorio sve rupe u sustavu“ i postavio nultu toleranciju prema izloženosti mladih nikotinu i alkoholu. Istodobno, Grčka od 2019. provodi politiku evaluacije novih nikotinskih proizvoda na temelju znanstvenih dokaza o njihovoj relativnoj štetnosti. Rezultat je drugo najveće smanjenje prevalencije pušenja u Europskoj uniji između 2020. i 2023. godine.
Na početku svog izlaganja Kravvari je naglasila da se nova strategija temelji na tri stupa: jačoj provedbi i nadzoru zabrane pušenja, sustavnom prevencijom i odvikavanjem kroz nacionalni zdravstveni sustav te informiranju javnosti, s naglaskom na adolescente i mlade.
Novi zakon (5216/2025) izjednačava e-cigarete, grijane proizvode i biljne pripravke s klasičnim cigaretama te se strogo zabranjuje njihovu prodaju i distribuciju maloljetnicima. Prodavači su dužni provjeravati dob kupca fizičkom ili digitalnom identifikacijom. Za prekršitelje su uvedene stroge kazne - do tri godine zatvora i novčana kazna do 10.000 eura za prodaju alkohola ili duhana maloljetnicima, dok su predviđene i visoke globe za menadžere lokala, oglašivače i pojedince koji krše zabrane. Samo pušenje u zabranjenim prostorima može se kazniti s 200 eura, odnosno 1500 eura u javnom prijevozu. Time je Grčka uspostavila jedan od najstrožih sustava zaštite mladih u Europi.
Europske rasprave i pritisak na regulatore
Na samitu se raspravljalo i o europskoj Direktivi o duhanskim proizvodima. Stručnjaci su se složili da Europa mora uložiti u „pametnu i praktičnu regulaciju, temeljenu na znanosti“, kako je poručio dr. Stelios Kympouropoulos, bivši europarlamentarac i psihijatar. Dodao je da prestanak pušenja donosi koristi i fizičkom i mentalnom zdravlju, no za one koji ne mogu ili ne žele prestati, alternativa je moralna obveza zdravstvenih politika.
Panelisti iz Hrvatske, Slovačke i Češke upozorili su da kronične bolesti uzrokovane pušenjem stvaraju golem ekonomski teret. Profesor Andrzej Fal iz Poljske istaknuo je da većina europskih zemalja više ne može povećavati zdravstvene proračune i da smanjenje štete mora biti ključna strategija u javnom zdravstvu jer donosi i medicinske i ekonomske koristi.
Panel o zdravstvenim troškovima: prevencija i smanjenje štete kao nužnost
Profesor Fal upozorio je da su ukupni izdaci za zdravstvo već sada vrlo visoki i rastu brže od ekonomskog razvoja, što mnoge zemlje više ne mogu pratiti. U Češkoj, rekao je dr. Votruba, daljnje povećanje proračuna za zdravstvo vjerojatno neće biti opcija, dok je u Slovačkoj, prema riječima Martina Smatane, budžet dosegao plato i jedva pokriva fiksne troškove. U Hrvatskoj, naglasio je prof. Stevanović, troškovi liječenja bolesti povezanih s pušenjem čine gotovo 20% ukupne zdravstvene potrošnje, a prostor za dodatna ulaganja praktički ne postoji.
Fal je istaknuo da kronične bolesti već sada „pojedu“ oko 70% proračuna nacionalnih zdravstvenih fondova, a jedini način da se smanje troškovi i spasi više života jest ulaganje u prevenciju nezaraznih bolesti, gdje smanjenje štete zauzima ključno mjesto. Prevencija, rekao je, uključuje zdravstvenu pismenost, rano otkrivanje bolesti, ali i zaštitu od ozbiljnih komplikacija.
U Hrvatskoj, dodao je Stevanović, alati za prevenciju i smanjenje pušenja nisu sustavno implementirani – među stručnjacima i donositeljima odluka i dalje postoji veliki otpor prema proizvodima poput nikotinskih vrećica ili snusa, uz raširene zablude da je nikotin glavni uzrok bolesti. U Češkoj je situacija slična: prema Votrubi, iako postoje dobro organizirani screening programi, strategija smanjenja štete ne postoji jer prevladava konzervativni stav da se ljudi jednostavno ne bi trebali zamarati nikotinom. Slovačka, prema Smatani, pati od prekomjerne regulacije bez evaluacije učinaka, što čini sustav neučinkovitim.
Fal je podsjetio da primjeri poput Švedske i Engleske pokazuju kako kombinacija porezne politike, edukacije i subvencija može donijeti stvarne rezultate. Švedska je, zahvaljujući politici smanjenja štete, spustila stopu pušenja na 5,6% i na putu je da postane „smoke-free“ 17 godina prije EU cilja. Posljedica toga su i najniže stope raka pluća i drugih bolesti povezanih s duhanom u Europi.
Dezinformacije i nepovjerenje u institucije
Velik dio rasprave bio je posvećen borbi protiv mitova o nikotinu. Profesor Konstantinos Farsalinos naglasio je da mnogi liječnici i dalje vjeruju da je nikotin glavni uzrok bolesti, dok je znanstveno dokazano da su glavni problem toksini izgaranja duhana. Na panelu se upozorilo da mediji i zdravstveni sustavi moraju ispravljati dezinformacije i jasno razlikovati nikotin od posljedica sagorijevanja duhana.
Uz to, stručnjaci su govorili o krizi povjerenja. Globalno povjerenje u vlade palo je na 52 posto, dok je povjerenje u znanost i dalje visoko. To znači da bi znanstvena zajednica trebala preuzeti vodeću ulogu u edukaciji i mijenjanju percepcije pušenja i alternativnih proizvoda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
