"Tražimo uvođenje PDV-a od pet posto na svu hranu, reformu javnog sektora, manje namete"

Udruga Glas poduzetnika oglasila se povodom poziva potrošačkih udruga na bojkot trgovine u petak 24. siječnja, navode kako problem visokih cijena nije  samo u trgovinskim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata.

"Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane. Snižena stopa od pet posto se primjenjuje na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda. Međustopa od 13 posto obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu. Standardna stopa od 25 poston primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića. Primjer: jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25%, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama, navodi Glas poduzetnika u priopćenju.

Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima, dodaju. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5%, većina hrane opterećena je PDV-om od 25%, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske, poručuju iz udruge.

- Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove. Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67% svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo, zaključuju.

Predlažu nekoliko rješenja: smanjenje PDV-a na jedinstvenu stopa od 5% na sve prehrambene proizvode, kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica. Drugi potez je reforma javnog sektora: digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi. Treći korak su, kažu, poticaji poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca, dok je četvrta predložena mjera uklanjanje parafiskalnih nameta kroz smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače. Peta mjera je transparentnost cijena - jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.

- Tko snosi odgovornost za ovakvo stanje? Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak dva ministra u dva mjeseca, kaže UGP.

- Potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5% PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija. Kontinuriano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas.” - izjavio je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika