Tko je Goran Đulić? Uskokov osumnjičenik radio na statutu Dinama i bavio se Maksimirom

Uhićenje Gorana Đulića, bliskog suradnika gradonačelnika Tomislava Tomaševića i jedne od ključnih figura platforme Možemo!, odjeknulo je zagrebačkom političkom i sportskom scenom. Đulić, čovjek s nizom funkcija, od predsjednika Upravnog vijeća Ustanove za upravljanje sportskim objektima (USO) do člana Dinamova Odbora za stadion, našao se u središtu proširene istrage u "Aferi Hipodrom". Njegov slučaj otvara pitanja ne samo o kadroviranju u gradskoj upravi, već i o stvarnoj prirodi odnosa između politike i sporta, posebice u Dinamu, klubu u kojem je Đulić bio dio stare, ali i nove garniture vlasti.

Od Trnja do Maksimira: Tko je Goran Đulić?

Goran Đulić, diplomirani ekonomist sa specijalizacijom za računovodstvo i reviziju, u kratkom je roku postao jedan od najutjecajnijih operativaca gradske vlasti. Njegov uspon bio je strelovit: predsjednik Vijeća Gradske četvrti Trnje, član školskog odbora XI. gimnazije, predsjednik Povjerenstva za potporu vrhunskom sportu koje raspodjeljuje višemilijunska sredstva te član upravnih vijeća Uriha i USO-a. U stranci Možemo!, čiji je formalni član postao 2023. nakon godina aktivizma u platformi "Zagreb je naš!", slovio je za neslužbenog ministra sporta, čovjeka od najvećeg Tomaševićeva povjerenja za taj resor. Ipak, najeksponiranija uloga bila je ona vezana za Dinamo.

Đulićev ulazak u maksimirske odaje došao je otprilike u to vrijeme, kao dio savjetodavnog tijela tadašnjeg predsjednika Mirka Barišića. Paralelno je rastao pritisak iz Grada Zagreba za demokratizacijom kluba, gradonačelnik Tomašević javno je uvjetovao gradnju novog stadiona u Maksimiru odlaskom struktura povezanih s bjeguncem Zdravkom Mamićem, inzistirajući na suradnji isključivo s "klubom čistih ruku".

Foto: Luka Stanzl/Pixsell/

Bio je član osmeročlane radne skupine za izradu novog klupskog Statuta, dokumenta koji je trebao označiti konačni raskid sa starim načinom upravljanja. Nakon povijesne pobjede liste "Dinamovo proljeće" i dolaska Velimira Zajeca na čelo kluba, Đulićev utjecaj je formaliziran. U ožujku 2024., Izvršni odbor Dinama, kojim predsjeda Zajec, imenovao ga je članom Odbora za stadion, tijela zaduženog za koordinaciju jednog od najvažnijih projekata u povijesti kluba, uz Ivana Naukovića, Dragutina Kamenskog, Franju Gregurića, Krešu Knezovića i Miljenka Sakomana.

- Vođeni principima Dinama kao uključivog kluba u kojem su dobrodošli svi koji mogu i žele pomoći u Odbor za koordinaciju izgradnje stadiona imenovane su osobe iz kluba, grada, osobe s iskustvom sudjelovanja u takvim velikim projektima, pa i predstavnici navijača koji su i glavni posjetitelji stadiona. Naš cilj je jasan: čim prije izgraditi moderan stadion i da u tom procesu Dinamo bude aktivan sudionik koji će koordinirati sve uključene strane - izjavio je nakon prve sjednice toga dijela predsjednik odbora Ivan Nauković.

U listopadu 2024., kao predsjednik Vijeća gradske četvrti Trnje, otkrio je spomen ploču u povodu 100. obljetnice izgradnje igrališta Građanskog u Koturaškoj ulici.

- Zadovoljstvo mi je biti ovdje sa najvećim funkcionerom u povijesti Dinama, predsjednikom Velimirom Zajecom. Biti u društvu najvećeg trenera nakon Ćire Blaževića i 82., gospodina Nenada Bjelice. Skupili smo se na divan dan na divnom mjestu gdje je obilježena povijest našeg kluba. Dana 26. travnja prošle godine, kad je osnovan Građanski, Vijeće gradske četvrti donijelo je zaključak u kojem pokreće inicijativu prema Dinamu, prema Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prema Hrvatskoj elektroprivredi da se dostojno obilježi ovaj povijesni lokalitet u Koturaškoj, u kojem je Građanski, odnosno Dinamo osvojio prvi naslov prvaka u Jugoslaviji, gdje je reprezentacija Hrvatske odigrala prve dvije utakmice. Naravno, našu povijest kluba moramo baštiniti, no isto tako gledati prema budućnosti. Dinamo danas u svakom pogledu, svakog dana sve više napreduje. Mi Trnjani imamo privilegiju, nadam se uskoro i zadovoljstvo, da se ta budućnost ogleda u tome da ćemo pet minuta odavde, gledati privremeno Dinamo na novom stadionu. A nakon toga, bit ćemo još više veseli kad se Dinamo s novog stadiona u Kranjčevićevoj vrati na novi Maksimir. Dinamo je bio u Trnju povodom 100 godina NK Trnje. Dinamo je opet ovdje povodom 100 godina stadiona u Koturaškoj. U skorije vrijeme nemamo okruglih 100 godina u Trnju, ali neovisno o tome, Dinamo je uvijek dobrodošao u Trnje jer Trnje je njegov dom. Hvala, zdravi i veseli bili - rekao je tada Đulić.

Zagreb: Otkrivanje spomen ploče povodom stote obljetnice osnutka stadiona u Koturaškoj | Foto: Luka Stanzl/PIXSELL - ILUSTRATIVNA FOTOGRAFIJA

Zanimljivo je da su Grad i Dinamo imali oprečne izjave o njegovom statusu. Dok su iz Gradske uprave tvrdili da je Đulić u klupskim tijelima angažiran kao "fizička osoba", iz Dinama i drugih izvora dolazile su informacije da on djeluje kao gradski izaslanik. Jedni su ga smatrali simbolom nužne sprege s Gradom radi realizacije stadiona, dok su ga drugi vidjeli kao dokaz politizacije kluba koji bi trebao biti iznad stranačkih interesa.

Sjena afere Hipodrom

Idilu o novom, poštenom početku naglo je prekinula akcija policije i Uskoka. Đulić je uhićen s v.d. ravnateljicom USO-a Jagodom Bončinom Franjković, koju je upravo njegovo Upravno vijeće postavilo nakon ostavke prvoosumnjičenog Koste Kostanjevića. Uskok Đulića ne tereti za sudjelovanje u izvlačenju 1,8 milijuna eura za fiktivne zaštitarske usluge, već za kaznena djela koja su uslijedila: trgovanje utjecajem i zlouporabu položaja.

Prema sumnjama istražitelja, Đulić je naložio degradaciju dvoje zaposlenika USO-a koji su iskazima teretili Kostanjevića. Uz to, sumnja se da je pokušao pogodovati Kostanjeviću kako bi mu nakon izlaska iz istražnog zatvora osigurao što bolje plaćeno radno mjesto unutar Ustanove. Ove optužbe predstavljaju udarac za gradonačelnika Tomaševića, koji je ranije negirao da se u USO-u provodi odmazda.

Čovjek koji je trebao biti jamac transparentnosti i depolitizacije u sportu, našao se pod sumnjom da je koristio utjecaj za pritisak na svjedoke i zaštitu kompromitiranih kadrova. Njegova sudbina, kao i rasplet "Afere Hipodrom", neizbježno će utjecati na budućnost odnosa Grada i Dinama te na percepciju borbe protiv korupcije koju je Možemo! postavio kao temelj političkog djelovanja.