Dok je o najranijem razvoju mozga napisano mnogo, znatno manje se zna o tome što se događa u srednjoj i kasnijoj odrasloj dobi. Evo koja su najnovija saznanja
Lifestyle
Komentari 0
Dok je o najranijem razvoju mozga napisano mnogo, znatno manje se zna o tome što se događa u srednjoj i kasnijoj odrasloj dobi. Evo koja su najnovija saznanja
Ljudski mozak nije kruto programiran stroj, nego iznimno prilagodljiv organ koji se stalno preoblikuje.
Neuroznanstvenici sa Sveučilišta Cambridge i Sveučilišta u Pittsburghu otkrili su da se tijekom života događaju četiri velike prijelomne točke u načinu na koji je mozak „ožičen“. Svaka od tih faza funkcionira poput životnog poglavlja – razdoblja u kojem mozak ulazi u novu etapu razvoja, stabilizacije ili postupnog opadanja.
- Kada se prisjetimo svojih života, većina nas može jasno prepoznati različita razdoblja kroz koja smo prolazili. Ispada da i mozak prolazi kroz slične ‘ere’ - kaže Duncan Astle, neuroinformatičar iz Cambridgea.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:00
Prema MRI snimkama 3.802 neurotipične osobe, od dojenačke dobi do duboke starosti, ljudski mozak prolazi kroz prekretnice oko 9., 32., 66. i 83. godine života. Te dobi omeđuju pet velikih epoha: djetinjstvo, adolescenciju, odraslu dob, ranu starost i kasnu starost.
- Znamo da je struktura moždanih mreža ključna za naš razvoj, ali dosad nismo imali cjelovit uvid u to kako se te mreže mijenjaju tijekom života. Ovo je prvo istraživanje koje tako jasno ocrtava glavne faze povezivanja mozga kroz cijeli životni vijek - objašnjava vodeća autorica studije, neuroznanstvenica Alexa Mousley.
Dok je o najranijem razvoju mozga napisano mnogo, znatno manje se zna o tome što se događa u srednjoj i kasnijoj odrasloj dobi. Kako bi to rasvijetlili, istraživači su proučili moždanu povezanost kroz čak devet desetljeća života, analizirajući i parametre poput globalne učinkovitosti (kako dobro mreže međusobno komuniciraju) te modularnosti (koliko su specijalizirane i odvojene).
Rezultat je jasan pregled pet epoha.
Prva epoha traje od rođenja do otprilike 9. godine. U tom razdoblju mozak doživljava snažan porast sive tvari, koja sadrži tijela neurona, i bijele tvari, koja sadrži aksonske veze. Kako se približava pubertet, ta zrnata, razgranata „šuma” neuronskih veza počinje se prorjeđivati i organizirati, čineći komunikaciju učinkovitijom.
Drugu epohu čini adolescencija, razdoblje hormonalnih promjena i sve ubrzanijeg finog podešavanja moždanih mreža. Bijela tvar nastavlja rasti, a neuronske veze iz godine u godinu postaju sve brže i učinkovitije.
No oko 32. godine dolazi do velike prekretnice. Moždana se arhitektura stabilizira, upravo u dobi kada druga istraživanja bilježe i stagnaciju u kognitivnim sposobnostima i osobinama ličnosti. Često čujemo da mozak „sazrijeva” oko 25. godine, no to se, čini se, odnosi samo na pojedine regije, poput prefrontalnog korteksa i limbičkog sustava. Novo istraživanje pokazuje da mozak, gledano u cjelini, sazrijeva znatno kasnije.
- Ako gledamo isključivo strukturu mreža, adolescentne promjene završavaju tek početkom tridesetih. U dobi oko 32 godine vidimo najveći zaokret u smjeru promjene moždanog ožičenja - kaže Mousley.
Sljedećih tridesetak godina mozak prolazi kroz postupno sve veću specijalizaciju i odvajanje funkcionalnih regija.
Oko 66. godine javljaju se prve naznake propadanja povezanosti. Strukturalne mreže postaju rjeđe, a komunikacija među neuronima manje učinkovita.
- Čini se da postupna reorganizacija moždanih mreža doseže vrhunac sredinom šezdesetih. Nakon toga uvodi se sve izraženiji pad, povezan s prirodnim starenjem i degeneracijom bijele tvari - kaže Mousley.
Do 83. godine mozak ulazi u završnu epohu, obilježenu jasnim padom globalne povezanosti. Kako se velike mreže počinju raspadati, lokalne moždane regije preuzimaju sve veći teret kognitivnog rada.
Iako o učincima tih strukturalnih promjena još uvijek znamo relativno malo, istraživanje daje važne naznake o tome kada je mozak najotporniji, a kada najranjiviji. Posebno nedostaje podataka o najstarijim dobnim skupinama. Neka novija istraživanja, primjerice, pokazuju da menopauza donosi prepoznatljive promjene u strukturi mozga, što bi moglo objasniti simptome poput moždane magle.
- Ove epohe daju nam važan okvir za razumijevanje onoga u čemu je naš mozak u određenim razdobljima života najbolji, a u čemu najosjetljiviji. Mogle bi nam pomoći shvatiti zašto se mozak kod nekih ljudi razvija drukčije, bilo da je riječ o teškoćama u učenju u djetinjstvu ili o demenciji u starijoj dobi - zaključuje Mousley, piše Science Alert.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+