Temelj moderne Hrvatske: Kako je nastao Božićni Ustav, pravni štit i mač nacije na pragu rata

Bio je to prijelomni trenutak novije hrvatske povijesti. U jeku raspada Jugoslavije i nakon prvih slobodnih višestranačkih izbora, Hrvatska je dobila svoj prvi demokratski Ustav. Donesen je 21. prosinca, a svečano proglašen 22. prosinca 1990. godine. Zbog datuma donošenja, neposredno pred blagdane, u narodu je ostao zapamćen kao "Božićni ustav", dokument koji je postavio pravne temelje za referendum o neovisnosti i stvaranje suverene Republike Hrvatske.

Put do prvog Ustava

Sve je počelo u ljeto 1990. godine, samo nekoliko mjeseci nakon povijesnih izbora na kojima je pobijedio HDZ. Predsjedništvo tada još Socijalističke Republike Hrvatske predložilo je Saboru donošenje novog, demokratskog Ustava. Prijedlog su 25. i 26. srpnja podržala sva tri tadašnja saborska vijeća – Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće. Time je i službeno započeo proces raskida s komunističkim jednostranačkim sustavom.

Ciljevi su bili jasni: definirati Hrvatsku kao suverenu državu hrvatskog naroda i svih njezinih građana, uspostaviti parlamentarnu demokraciju, vladavinu prava i tržišno gospodarstvo.

KOMENTAR: TOMISLAV KLAUŠKI Što bi danas rekao Franjo Tuđman da vidi Hrvatsku?

Na izradi teksta radila je Ustavotvorna komisija, golemo tijelo u koje je bilo imenovano 229 istaknutih predstavnika političkog, akademskog i javnog života. Od tog broja, njih 152 aktivno je sudjelovalo u radu, dajući doprinos stvaranju najvišeg pravnog akta

Tuđmanova preambula i "francuski model"

Iz goleme komisije proizašla je stručna radna skupina koju su činili pravni eksperti Veljko Mratović, Smiljko Sokol, Nikola Filipović i Branko Smerdel. Konačni prijedlog teksta oblikovala je "Redakcijska skupina" u sastavu Vladimir Šeks, Smiljko Sokol i Zdravko Tomac.

Posebno je značajno da je uvodni dio Ustava, poznat kao "Izvorišne osnove" ili preambula, osobno napisao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. U tom je tekstu sažeta tisućljetna povijest hrvatske državnosti, od knezova u 7. stoljeću do pobjede na demokratskim izborima 1990. godine, čime se naglasio povijesni kontinuitet i pravo hrvatskog naroda na samoodređenje.

Originalni Ustav iz 1990. uveo je takozvani polupredsjednički sustav, po uzoru na Petu Francusku Republiku. Time su stvorene snažne izvršne ovlasti predsjednika, koji je dijelio vlast s Vladom, ali je imao dominantnu ulogu. Uspostavljen je i dvodomni parlament, Hrvatski sabor, koji se sastojao od Zastupničkog doma i Županijskog doma.

Promjene koje su oblikovale današnju Hrvatsku

Božićni ustav bio je temelj, ali ne i konačna verzija. Mijenjan je nekoliko puta, a najznačajnije promjene dogodile su se 2000. i 2001. godine, nakon smrti Franje Tuđmana i promjene vlasti. Tim je ustavnim reformama Hrvatska napustila polupredsjednički model i postala parlamentarna republika.

ZAJEDNICA UTEMELJITELJA: 'HDZ se ne odriče Tuđmana. Šef SDP-a je bio prekratko u HDZ-u da bi uopće shvatio Tuđmana'

Moć je prebačena s predsjednika na Vladu i Sabor, čime je ojačana uloga premijera. Jedna od ključnih promjena bila je i ukidanje Županijskog doma 2001. godine, čime je Hrvatski sabor postao jednodoman, kakav je i danas. Time je dovršena tranzicija prema klasičnom parlamentarnom sustavu kakav poznaje većina europskih demokracija.

Iako je doživio značajne izmjene, Božićni ustav ostaje upisan u povijest kao dokument koji je omogućio stvaranje neovisne Hrvatske. Bio je to pravni štit i mač kojim je nacija, na pragu rata, potvrdila svoju odlučnost da izgradi slobodnu, suverenu i demokratsku državu.