Werner von Siemens, rođen 1816. u tadašnjoj Prusiji, bio je elektroinženjer i industrijalac koji je praktički postavio temelje moderne elektrotehnike i telekomunikacija, a 6. prosinca 1892. preminuo je u Charlottenburgu pokraj Berlina. Za razliku od Tesle i Edisona, koji se u popularnoj kulturi pojavljuju kao “ludi genij” i “kraljevi žarulje”, Siemens je radio na stvarima koje ne izgledaju spektakularno, ali bez njih nema struje u utičnicama ni signala u kabelima. Njegovo ime danas nosi i velika kompanija Siemens, ali i SI jedinica za električnu vodljivost - siemens.
Karijeru je počeo u pruskoj vojsci, gdje je u slobodno vrijeme eksperimentirao s kemijom i elektrotehnikom. Vrlo rano je shvatio koliko bi električni telegraf mogao promijeniti komunikaciju pa je unaprijedio postojeće modele i 1847. s mehaničarom Johannom Georgom Halskeom osnovao tvrtku Siemens & Halske za proizvodnju telegrafa. Njihova je tvrtka polagala podzemne i podmorske telegradske kablove diljem Europe, pa i do Indije, a Siemens je među prvima počeo koristiti gutaperku, vrstu materijala, kao izolaciju, što je tada bila revolucija za sve buduće kablove.
Pogledajte kako se tehnološki div Siemens prisjetio čovjeka po kojem ima ime:
Godine 1866. Siemens otkriva princip samopobudnog dinama, generatora koji iskorištava vlastiti magnetizam i više ne treba velike trajne magnete ni vanjski izvor pobude. Time je otvorio put modernim elektranama i sustavima napajanja. Pod njegovim vodstvom nastaju i prvi električni vlak prikazan 1879. na sajmu u Berlinu, prvo električno dizalo 1880. i jedna od prvih električnih tramvajskih linija 1881. godine. To nisu “cool” izumi poput munja u laboratoriju, ali bez njih nema ni gradskog prijevoza, ni osvijetljenih ulica, ni industrije kakvu poznajemo.
Kad je umro 1892., Siemens je iza sebe ostavio obiteljsku tvrtku s nekoliko tisuća zaposlenih i reputaciju čovjeka koji je spojio izumiteljsku znatiželju s vrlo konkretnim projektima - od telegrafskih mreža do električnih sustava u gradovima. U povijesnim knjigama stoji uz bok Tesli i Edisonu, ali u masovnoj mašti ostao je diskretniji lik, više “inženjer u pozadini” nego zvijezda na posterima. Ipak, svaki put kad vidimo logo Siemens na tramvaju, dizalu ili medicinskom uređaju, gledamo trag čovjeka čija je godišnjica smrti dobar podsjetnik da je i tiha vrsta genijalnosti promijenila svijet.