Istraživački tim s Instituta za neuroznanost i mentalno zdravlje Florey u Melbourneu proveo je kontrolirani eksperiment kako bi ispitao kako očeva infekcija prije začeća utječe na potomstvo
NEVJEROJATNO
Utjecaj korone na spermije iznenadio je i znanstvenike!
Čitanje članka:
2
min
Nova studija australskih znanstvenika otkrila je zabrinjavajuću vezu između infekcije virusom SARS-CoV-2 kod očeva i mentalnog zdravlja njihovih potomaka. Istraživanje provedeno na miševima, objavljeno u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications, pokazuje da preboljeli COVID-19 kod mužjaka uzrokuje promjene u spermi koje mogu dovesti do povišene razine anksioznosti u sljedećoj generaciji. Ovo otkriće sugerira da bi pandemija mogla imati dugotrajne, pa čak i međugeneracijske posljedice na javno zdravlje, piše Science Alert.
Anksioznost u idućoj generaciji
Istraživački tim s Instituta za neuroznanost i mentalno zdravlje Florey u Melbourneu proveo je kontrolirani eksperiment kako bi ispitao kako očeva infekcija prije začeća utječe na potomstvo.
Mužjaci miševa zaraženi su sojem virusa SARS-CoV-2 koji kod njih izaziva simptome umjerene do teške bolesti, slične onima kod ljudi, uključujući značajan gubitak tjelesne težine.
Nakon što su se potpuno oporavili, otprilike četiri tjedna nakon infekcije, pareni su sa zdravim, nezaraženim ženkama.
"Otkrili smo da je dobiveno potomstvo pokazivalo više anksioznih ponašanja u usporedbi s potomstvom nezaraženih očeva", izjavila je dr. Elizabeth Kleeman, prva autorica studije.
U nizu bihevioralnih testova, miševi čiji su očevi preboljeli COVID-19 provodili su značajno manje vremena u otvorenim i jarko osvijetljenim prostorima, što je klasičan pokazatelj anksioznosti kod glodavaca. Zanimljivo je da je ovaj obrazac ponašanja primijećen kod svih potomaka, bez obzira na spol.
Molekularni potpis u spermi
Ključ za razumijevanje ovog fenomena leži u epigenetici – znanosti koja proučava kako okoliš i životna iskustva mogu mijenjati aktivnost gena bez promjene same DNK sekvence.
Studija je pokazala da virusna infekcija kod očeva ostavlja svojevrsni molekularni trag u njihovoj spermi.
Analiza je otkrila značajne promjene u profilu malih nekodirajućih RNA molekula (snRNA) u spermijima zaraženih miševa. Te molekule, poput mikroRNA i piRNA, djeluju kao ključni regulatori, "uključujući" i "isključujući" određene gene tijekom ranog embrionalnog razvoja.
Iako virus nije izravno prisutan u spermi u vrijeme začeća, promjene koje je izazvao u tijelu oca trajno su izmijenile ovaj osjetljivi molekularni teret spermija. Na taj način, iskustvo bolesti oca prenosi se na potomstvo kao biološka uputa koja utječe na njihov razvoj.
Promjene u mozgu i potvrda mehanizma
Te epigenetske promjene imale su stvarne, mjerljive posljedice na mozak potomaka. Kod ženki čiji su očevi bili zaraženi, znanstvenici su uočili značajne promjene u ekspresiji gena unutar hipokampusa – regije mozga ključne za učenje, pamćenje i regulaciju emocija poput stresa i anksioznosti.
"Ove vrste promjena u hipokampusu mogu doprinijeti povećanoj anksioznosti koju smo primijetili, putem epigenetskog nasljeđivanja i izmijenjenog razvoja mozga", pojasnila je dr. Carolina Gubert, jedna od voditeljica istraživanja.
Kako bi dodatno potvrdili da su upravo izmijenjene RNA molekule iz sperme odgovorne za promjene u ponašanju, tim je proveo revolucionaran eksperiment. Izolirali su RNA iz sperme zaraženih očeva i mikroinjekcijom je ubrizgali izravno u oplođene jajne stanice zdravih miševa.
Potomstvo koje se razvilo iz tih embrija također je pokazalo neke aspekte anksioznog ponašanja, čime je pružena snažna potvrda da RNA iz sperme djeluje kao prijenosnik ovog naslijeđenog svojstva.
Implikacije za budućnost
Iako je studija provedena na miševima, njezine implikacije su dalekosežne.
Voditelj istraživanja, profesor Anthony Hannan, upozorava na potencijalne posljedice za ljude. "Ako se naši nalazi prenesu na ljude, to bi moglo utjecati na milijune djece diljem svijeta, s velikim implikacijama za javno zdravstvo", rekao je.
Ovo istraživanje otvara novo poglavlje u razumijevanju dugoročnih posljedica pandemije COVID-19. Pokazuje da nasljeđe virusa nije ograničeno samo na one koji su izravno oboljeli, već bi se moglo protezati i na mentalno zdravlje generacija koje dolaze.
Potrebna su hitna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo odnose li se ovi mehanizmi i na ljude te kako bi se, ako je potrebno, razvile strategije za ublažavanje potencijalnog porasta anksioznih poremećaja u budućnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
