Teleskop James Webb snimio je misteriozne crvene točkice. Znanstvenici ne znaju što je to

Znanstvenici su zbunjeni misterioznim objektima koje je snimio svemirski teleskop James Webb, a najnovija otkrića upućuju na to da bi mogli biti ključna karika koja nedostaje u razumijevanju nastanka supermasivnih crnih rupa. Ovi objekti, nazvani "male crvene točkice" (eng. *Little Red Dots* ili LRDs), postali su jedna od najvećih zagonetki moderne astronomije otkako su se prije četiri godine počeli pojavljivati na snimkama ranog svemira, piše New York Post.

‌- Ovo je prvi put u mojoj karijeri da sam proučavala objekt za koji uistinu ne razumijemo zašto izgleda tako kako izgleda. Mislim da je pošteno nazvati ih misterijem - rekla je za CNN Jenny Greene, profesorica astrofizičkih znanosti na Sveučilištu Princeton.

MOGUĆE VELIKE POSLJEDICE Šokatno istraživanje: Klimatske promjene usporile su naš planet

Rješenje zagonetke

Iako su prve teorije sugerirale da bi se moglo raditi o masivnim galaksijama s aktivnim crnim rupama, ti su objekti bili manji od očekivanog i nisu pokazivali tipičnu emisiju rendgenskih zraka.

Međutim, prekretnica u istraživanju stigla je početkom 2026. godine, kada je tim istraživača sa Sveučilišta u Kopenhagenu objavio studiju koja nudi dosad najuvjerljivije objašnjenje. Analizom spektra trideset takvih točkica zaključeno je da se radi o **mladim supermasivnim crnim rupama** skrivenim unutar gustih "čahura" ioniziranog plina.

Novi modeli također sugeriraju da su ovi objekti zapravo sto puta manje masivni nego što se prvotno procjenjivalo. Njihov intenzivan sjaj i crvena boja ne potječu od zvijezda, već od ekstremne topline plina koji crna rupa usisava, a čija se svjetlost probija kroz gusti omotač.

Njihova crvena boja posljedica je dva faktora: kozmičkog crvenog pomaka zbog širenja svemira te guste prašine i vodikovog plina koji blokiraju plavu svjetlost, a propuštaju samo crvene valne duljine.

NOVO DOBA PARE VIDEO Sateliti na parni pogon: Voda bi mogla biti ključna za budućnost svemirskih misija

Ključan je bio objekt nazvan "Litica"

Veliki korak prema razumijevanju ovih objekata dogodio se još 2023. godine, kada je tim na čelu s Annom de Graaff iz Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku iskoristio Webbov teleskop za analizu tisuća crvenih objekata. Među njima je bilo četrdesetak LRD-ova, a jedan se posebno isticao – objekt nazvan "Litica" (eng. *The Cliff*).

Litica je dobila ime po oštrom prijelazu u svom svjetlosnom spektru, iz slabe ultraljubičaste u jarkocrvenu boju. De Graaff je objasnila da to uzrokuje "vrlo gust vodikov plin koji je donekle topao", što je potvrdilo da crvena boja dolazi od plina koji okružuje središnji motor, a ne od kozmičke prašine kako se ranije mislilo. Taj središnji motor, vjeruje se, upravo je crna rupa. Ako je to točno, radi se o fenomenu koji, prema njezinim riječima, "nikada prije nije primijećen".

SENZACIONALNO Znanstvenici prvi put snimili sablasno svjetlo koje drveće emitira tijekom oluje

Alternativna teorija o zvijezdama "rušiteljima svemira"

Iako teorija o mladim crnim rupama trenutno prednjači, dio znanstvene zajednice još uvijek razmatra i druge mogućnosti. U znanstvenom radu objavljenom u časopisu The Astrophysical Journal Devesh Nandal i Avi Loeb predložili su da bi crvene točkice mogle biti supermasivne zvijezde, takozvane kvazi-zvijezde.

Ove primordijalne zvijezde, koje su mogle narasti do mase milijun puta veće od Sunca, formirale su se od vodika i helija u ranom svemiru i nakon smrti izravno kolabirale u supermasivne crne rupe.

Jorryt Matthee, astrofizičar koji je skovao pojam "crvena točkica", vjeruje da bi se ovi objekti "mogli pokazati kao neka vrsta karike koja nedostaje".

‌- Znamo da galaksije, poput našeg Mliječnog puta, imaju supermasivne crne rupe u svom središtu, i iako je to vrlo često, misterij je kako su te supermasivne crne rupe nastale. LRD-ovi bi mogli biti faza rođenja, dječja faza te formacije, i možda to promatramo po prvi put - izjavio je.

Do danas je identificirano više od 340 ovakvih objekata, a pojavljuju se u razdoblju između 600 milijuna i 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska. Zanimljivo je da nakon toga praktički nestaju, što sugerira da se radi o kratkotrajnoj, ali iznimno nasilnoj fazi rasta galaksija u povijesti svemira.