Što se krije ispod debelog leda Antarktike? Nova karta dala je najbolji pogled na skriveno tlo

Znanstvenici su dugo ponavljali pomalo nevjerojatnu činjenicu: čovječanstvo ima detaljnije karte površine Marsa, pa čak i Merkura, nego krajolika koji se prostire ispod tri kilometra debelog leda na Antarktici. No, zahvaljujući revolucionarnoj novoj metodi koja spaja satelitske snimke i zakone fizike, taj skriveni kontinent napokon je otkriven u dosad neviđenim detaljima. Nova karta razotkriva tisuće do sada nepoznatih planina, dubokih kanjona i drevnih dolina, pružajući ključne uvide koji bi mogli promijeniti naše razumijevanje klimatskih promjena i budućeg rasta razine mora.

Od zrnatog filma do digitalne slike

Foto: HANDOUT ./REUTERS

Desetljećima je jedini način "zavirivanja" ispod antarktičkog leda bio korištenje radara postavljenih na zrakoplove. Iako su te misije prikupile goleme količine podataka, imale su jedno ključno ograničenje: zrakoplovi su letjeli u ravnim linijama, često desecima kilometara udaljenim jedna od druge. Znanstvenici su praznine između tih linija morali popunjavati interpolacijom, što je stvaralo mutnu i nepotpunu sliku terena. Bilo je to kao da pokušavate mapirati Alpe prelijećući ih svakih pedeset kilometara; vidjeli biste vrhove, ali sve oštre planine i duboke doline između ostale bi skrivene.

Sada je tim istraživača, predvođen dr. Helen Ockenden sa Sveučilišta Grenoble-Alpes, primijenio potpuno novi pristup. Koristeći metodu nazvanu Analiza poremećaja protoka leda (IFPA), iskoristili su izuzetno precizne satelitske snimke površine leda. Ideja je jednostavna, ali genijalna: kako se masivni ledenjaci kreću preko skrivenog terena, svaka planina, brdo ili dolina na dnu uzrokuje suptilne, ali mjerljive promjene u visini i brzini leda na površini.

Dr. Ockenden to uspoređuje s vožnjom kajaka po rijeci. Čak i ako ne vidite kamenje ispod vode, vrtlozi i valovi na površini odaju vam što se nalazi ispod. Na sličan način, proučavanjem "ponašanja" površine leda, znanstvenici su uspjeli rekonstruirati topografiju ispod njega s nevjerojatnom preciznošću.

​- To je kao da ste prije imali zrnatu, pikseliziranu filmsku kameru, a sada imate digitalnu sliku na kojoj možete pravilno zumirati i vidjeti što se doista događa - slikovito je objasnila dr. Ockenden.

Otkriven potpuno novi svijet

Foto: National Geographic/Bertie Grego

Rezultati su zapanjujući. Nova karta, objavljena u prestižnom časopisu Science, otkrila je desetke tisuća prethodno neotkrivenih brda i grebena te pružila mnogo jasniji prikaz već poznatih planinskih lanaca zakopanih pod ledom.

​- Toliko sam uzbuđen što mogu pogledati i odjednom vidjeti cijelo dno Antarktike. Mislim da je to nevjerojatno - izjavio je prof. Robert Bingham, glaciolog sa Sveučilišta u Edinburghu i koautor studije.

Jedno od najintrigantnijih otkrića je duboki kanal urezan u podlogu u području zvanom Maud Subglacial Basin. Kanal je dug gotovo četiristo kilometara, što je otprilike udaljenost od Zagreba do Splita, širok je oko šest kilometara i prosječno dubok pedeset metara. Znanstvenici pretpostavljaju da je možda povezan sa sustavima odvodnje s planina Zemlje kraljice Maud. Karta također otkriva krajolike koji podsjećaju na alpske doline u obliku slova "U", što bi mogli biti ostaci terena koji su postojali prije nego što je kontinent prekrio led.

Ključ za predviđanje porasta razine mora

Osim što zadovoljava znanstvenu znatiželju, ova karta ima ogroman praktični značaj. Topografija ispod leda ključni je faktor koji kontrolira brzinu kretanja ledenjaka. Planinski lanci i grebeni djeluju kao kočnice, usporavajući njihov put prema oceanu, dok ih duboke doline i kanali mogu ubrzati.

Precizno poznavanje ovih značajki omogućit će znanstvenicima izradu mnogo točnijih računalnih modela za predviđanje kako će se Antarktika ponašati u budućnosti. Brzina topljenja leda na ovom kontinentu smatra se jednom od najvećih nepoznanica u klimatskoj znanosti, a upravo o tome ovisi koliko će globalna razina mora porasti u desetljećima koja dolaze. S obzirom na to da Antarktika sadrži dovoljno leda da podigne razinu mora za gotovo šezdeset metara, svako poboljšanje u projekcijama od vitalne je važnosti.

Iako ova karta vjerojatno nije konačna i postoje određene nesigurnosti, znanstvena zajednica slaže se da predstavlja golem korak naprijed. Ona ne samo da popunjava praznine u našem znanju, već i usmjerava buduća istraživanja, pokazujući gdje bi se trebala usmjeriti sljedeća terenska i zračna snimanja. Otkrivanjem skrivenog svijeta ispod leda, znanstvenici su dobili moćan alat za razumijevanje prošlosti i predviđanje budućnosti našeg planeta.