Pred nama je godina koja obećava znanstvena otkrića, tehnološke podvige i povratak čovječanstva u duboki svemir.
Tech
Komentari 0
Pred nama je godina koja obećava znanstvena otkrića, tehnološke podvige i povratak čovječanstva u duboki svemir.
Sljedeća godina bit će upisana zlatnim slovima u povijest istraživanja svemira. Nakon više od pola stoljeća, ljudi će ponovno krenuti na putovanje oko Mjeseca, legendarna sonda Voyager 1 dostići će nevjerojatnu prekretnicu na samom rubu Sunčevog sustava, a u orbitu stižu novi, moćni teleskopi koji će nam otkriti tajne svemira. Pred nama je godina koja obećava znanstvena otkrića, tehnološke podvige i povratak čovječanstva u duboki svemir.
Najiščekivaniji događaj godine bez sumnje je misija Artemis II, prvi let s ljudskom posadom u sklopu NASA-inog programa povratka na Mjesec. Planirana za početak 2026., ova misija poslat će četvero astronauta na desetodnevno putovanje oko našeg prirodnog satelita. Posadu čine NASA-ini astronauti Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch te Jeremy Hansen iz Kanadske svemirske agencije.
Oni će biti prvi ljudi koji su napustili nisku Zemljinu orbitu još od misije Apollo 17 davne 1972. godine. Iako neće sletjeti na Mjesec, njihov će podvig biti povijestan – letjet će gotovo 9000 kilometara iza daljnje strane Mjeseca, dalje nego što je ijedan čovjek ikada putovao.
Glavni cilj misije je temeljito testiranje svemirske letjelice Orion i njezinih sustava za održavanje života u stvarnim uvjetima dubokog svemira. Nakon što su tijekom misije Artemis I uočeni problemi s toplinskim štitom, inženjeri žele biti apsolutno sigurni da je letjelica spremna za buduće misije koje uključuju slijetanje. Astronauti će također preuzeti ručne kontrole kako bi testirali manevarske sposobnosti Oriona, što je ključno za buduće spajanje s lunarnom stanicom Gateway.
Daleko od Mjeseca, u ledenom mraku međuzvjezdanog prostora, najudaljeniji objekt koji je čovječanstvo ikad stvorilo, sonda Voyager 1, u studenom 2026. dostići će nevjerojatnu prekretnicu. Postat će prva svemirska letjelica udaljena jedan svjetlosni dan od Zemlje.
To znači da će radio signalu, koji putuje brzinom svjetlosti, trebati puna 24 sata da stigne do sonde. Ukupno vrijeme za slanje naredbe i primanje potvrde bit će čak 48 sati.
Pošaljem li naredbu i kažem 'dobro jutro, Voyager 1' u ponedjeljak u osam ujutro, odgovor ću dobiti natrag u srijedu ujutro otprilike u isto vrijeme - slikovito je objasnila Suzy Dodd, voditeljica projekta Voyager u NASA-i.
Lansiran davne 1977. godine, Voyager 1 je već napustio heliosferu, zaštitni mjehur Sunčevog magnetskog polja, i sada prikuplja podatke o uvjetima u međuzvjezdanom prostoru. Iako se radi o "svemirskom umirovljeniku" čiji se sustavi polako gase radi uštede energije, tim se nada da će nastaviti slati podatke i nakon svoje 50. godišnjice leta 2027. godine.
Krajem 2026. godine, ako sve prođe po planu, SpaceX-ova raketa Falcon Heavy lansirat će svemirski teleskop Nancy Grace Roman, NASA-inog nasljednika Hubblea. Ovaj revolucionarni opservatorij imat će vidno polje stotinu puta veće od Hubbleovog, što će mu omogućiti da snimi goleme dijelove neba nevjerojatnom brzinom.
"S dovršenom konstrukcijom Romana, na rubu smo nesagledivih znanstvenih otkrića. U prvih pet godina očekuje se da će otkriti više od 100.000 udaljenih svjetova, stotine milijuna zvijezda i milijarde galaksija", izjavila je Julie McEnery, viša znanstvenica na projektu.
Glavni zadaci Romana bit će istraživanje misterija tamne energije i tamne tvari, koje čine većinu našeg svemira, ali su potpuno nevidljive. Uz to, provodit će masovno pretraživanje egzoplaneta metodom mikroleće, koja može otkriti planete koji lutaju svemirom bez matične zvijezde. Očekuje se da će u petogodišnjoj misiji prikupiti nevjerojatnih 20.000 terabajta podataka.
Dok se NASA priprema za povratak na Mjesec, Kina nastavlja sa svojim impresivnim svemirskim programom. Krajem 2026. planiraju lansirati misiju Chang'e 7 prema južnom polu Mjeseca. Misija je iznimno složena i sastoji se od orbitera, relejnog satelita, lendera, rovera i male leteće sonde koja će istraživati trajno zasjenjene kratere u potrazi za vodenim ledom.
Iste godine Kina planira lansirati i svoj veliki svemirski teleskop Xuntian. On neće letjeti samostalno, već će ko-orbitirati s kineskom svemirskom stanicom Tiangong, što će omogućiti astronautima da ga redovito održavaju i nadograđuju. Ovi potezi jasno pokazuju da se svemirska utrka ponovno zahuktava.
Osim velikih misija, 2026. će biti obilježena i nizom drugih važnih događaja. Očekuje se rekordan broj prvih letova novih raketa, uključujući Neutron tvrtke Rocket Lab, Terran R tvrtke Relativity Space i Starship Block 3 SpaceX-a, što svjedoči o procvatu privatne svemirske industrije.
U dubokom svemiru također će biti prometno. Sonda JUICE izvest će drugi gravitacijski manevar pokraj Zemlje na putu za Jupiterove mjesece, sonda BepiColombo ući će u orbitu oko Merkura, a misija Hera stići će do binarnog asteroida Didymos kako bi proučila posljedice NASA-inog DART testa.
Sve u svemu, 2026. godina predstavlja ključni korak u novoj eri istraživanja svemira – eri u kojoj se čovječanstvo vraća u duboki svemir, tehnologija nam omogućuje da vidimo dalje i jasnije nego ikad prije, a naši najstariji robotički istraživači nastavljaju pomicati granice poznatog.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+