U središtu ovog otkrića je bijeli patuljak imena LSPM J0207+3331, udaljen 145 svjetlosnih godina od Zemlje
ZASTRAŠUJUĆI POGLED
Ovako će naše Sunce umrijeti
Čitanje članka:
2
min
Koji je najbolji način da otkrijemo od čega je sastavljen neki egzoplanet? Naravno, pričekati da ga njegova zvijezda gravitacijski raskomada i proguta! Iako zvuči kao scenarij iz znanstveno-fantastičnog filma, astronomi su nedavno svjedočili upravo takvom kozmičkom kanibalizmu. Koristeći opservatorij W. M. Keck na Havajima, znanstvenici su uočili mrtvu zvijezdu, bijelog patuljka, kako proždire ostatke smrskanog planeta. Ovaj događaj ne samo da pruža jedinstven uvid u sastav dalekih svjetova, već nudi i zastrašujuću sliku onoga što čeka naš Sunčev sustav za otprilike pet milijardi godina, piše Science Alert.
Kozmička autopsija
U središtu ovog otkrića je bijeli patuljak imena LSPM J0207+3331, udaljen 145 svjetlosnih godina od Zemlje. Bijeli patuljci su gusti, ohlađeni ostaci zvijezda sličnih našem Suncu nakon što potroše svoje nuklearno gorivo.
Promatranjem njegove atmosfere, znanstvenici su otkrili nešto neočekivano: prisutnost čak 13 teških elemenata, uključujući željezo, magnezij i silicij. Ovo je najveći broj elemenata ikad zabilježen u atmosferi hladnog bijelog patuljka bogatog vodikom.
Ti elementi djeluju kao kemijski otisci prstiju uništenog planeta, otkrivajući da je nekoć bio stjenovito tijelo s metalnom jezgrom, slično Zemlji, promjera najmanje 200 kilometara. Ono što ovo otkriće čini revolucionarnim jest činjenica da teški elementi u atmosferi ovakvih zvijezda brzo tonu prema središtu i postaju nevidljivi. Njihova prisutnost dokaz je da se "gozba" događa upravo sada.
"Ovo otkriće dovodi u pitanje naše razumijevanje evolucije planetarnih sustava", izjavila je astrofizičarka Érika Le Bourdais sa Sveučilišta u Montrealu, glavna autorica studije.
Analiza je pokazala da je uništeni planet imao iznimno visok udio mase jezgre, oko 55 posto, što je znatno više od Zemljinih 32 posto, ali manje od Merkurovih 70 posto. Ovakvi podaci o unutrašnjosti planeta inače su nam potpuno nedostupni, no ova "kozmička autopsija" omogućila je znanstvenicima da zavire ispod površine.
Misterij odgođenog uništenja
Najveća zagonetka jest vrijeme ovog događaja. Zvijezda LSPM J0207+3331 postala je bijeli patuljak prije više od tri milijarde godina. Zašto je planet uništen tek sada, a ne tijekom kaotične tranzicije zvijezde u završnu fazu života?
"Nešto je očito poremetilo ovaj sustav dugo nakon smrti zvijezde", objašnjava John Debes, astronom i koautor studije.
Postoji nekoliko teorija. Jedna je da je gubitak mase zvijezde tijekom umiranja postupno destabilizirao orbite preostalih tijela. Druga, vjerojatnija mogućnost, jest da je u sustavu preživio plinoviti div, planet veličine Jupitera, čiji je gravitacijski utjecaj tijekom milijardi godina izbacio nesretni stjenoviti planet iz njegove stabilne putanje i poslao ga ravno prema bijelom patuljku.
Ta odgođena nestabilnost "mogla bi ukazivati na dugoročne dinamičke procese koje još ne razumijemo u potpunosti", dodaje Debes.
Znanstvenici se nadaju da će pomoću podataka svemirskog teleskopa James Webb i arhivskih podataka misije Gaia uspjeti pronaći krivca za ovaj kozmički zločin.
Sudbina našeg Sunčevog sustava
Ovakvi događaji nisu samo astronomska zanimljivost, već i izravan pogled u našu budućnost.
Za otprilike pet milijardi godina, naše Sunce će se iscrpiti, proširiti u crvenog diva koji će vjerojatno progutati Merkur, Veneru, a možda i Zemlju. Nakon toga, odbacit će svoje vanjske slojeve i sažeti se u bijelog patuljka.
Iako će unutarnji planeti biti uništeni, vanjski Sunčev sustav preživjet će u kaosu. Gravitacijski utjecaj Jupitera poremetit će putanje asteroida iz asteroidnog pojasa i ledenih tijela iz Kuiperovog pojasa, šaljući ih na put prema ostatku Sunca.
Naš bijeli patuljak tada će, baš kao i LSPM J0207+3331, početi proždirati ostatke vlastitog sustava, a njegova atmosfera postat će zagađena elementima koji su nekoć činili naša susjedna nebeska tijela.
Proučavanje ovih dalekih "mrtvih" sustava omogućuje nam da testiramo teorije o formiranju i evoluciji planeta na galaktičkoj skali. Svaki uništeni planet priča je o nasilnoj, ali i neizbježnoj prirodi svemira, podsjećajući nas da čak i zvijezde i svjetovi imaju svoj početak, životni vijek i, na kraju, dramatičan kraj.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
