Neandertalci su 'otkrili' aspirin davno prije nas i liječili bolove

U doba neandertalaca dentalna medicina, naravno, nije postojala. Ali novo istraživanje pokazuje da su drevni ljudski rođaci imali rješenje za zubobolju - aspirin, a možda čak i penicilin. Do tog su otkrića australski znanstvenici došli genetskom analizom zubnog plaka s ostataka četiriju neandertalaca iz špilja u Belgiji i Španjolskoj. Uzorci su bili stari između 42.000 i 50.000 godina. Voditeljica istraživanja Laura Weyrich sa sveučilišta u Adelaideu rekla je da je DNK analiza plaka znastvenicima otvorila čitav niz informacija. 

- Dentalni plak sadrži mikroorganizme koji su živjeli u ustima i patogene iz respiratornog i gastrointestinalnog trakta, napisala je u časopisu Nature.

Foto: Royal Belgian Institute of Natural Sciences

A pošto sadrži i djeliće hrane, plak predstavlja jedinstveni prozor u način života neandertalaca, od toga što su jeli i kakvog su bili zdravlja do informacija kako su se koristili svojim okolišem. Jedna od najvažnijih spoznaja otkrivena je u čeljusti neandertalca iz španjolske špilje El Sidron.

- Mučio ga je dentalni apsces, koji je vidljiv na njegovoj vilici. Plak nam je otkrio i da je imao crijevne parazite koji uzrokuju akutnu dijareju, što znači da je bio prilično bolestan, rekao je australski znanstvenik Alan Cooper i dodao:

- Ali nam je DNK analiza otkrila i neočekivano. Taj neandertalac jeo je bijelu topolu, koja sadrži salicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina). Još zanimljivije, pronašli smo i tragove prirodne antibiotske plijesni (penicilin). Otkrića upućuju na to da je neandertalac imao dobro znanje o ljekovitim biljkama i njihovim protuupalnim i analgetskim sastojcima i da se sam liječio, naglasio je Cooper i zaključio:

- Upotreba penicilina 40.000 tisuća godina prije Alexandera Fleminga bila bi nevjerojatna. I zasigurno je suprotna našem popularnom simplificiranom gledanju na našu drevnu rodbinu.