Ovaj proboj kruna je šestogodišnje vladine inicijative za postizanje neovisnosti u proizvodnji poluvodiča, jednog od najviših prioriteta predsjednika Xi Jinpinga.
Tech
Komentari 0
Ovaj proboj kruna je šestogodišnje vladine inicijative za postizanje neovisnosti u proizvodnji poluvodiča, jednog od najviših prioriteta predsjednika Xi Jinpinga.
U strogo čuvanom laboratoriju u Shenzhenu, kineski su znanstvenici postigli ono što je Washington godinama pokušavao spriječiti. Sastavili su, naime, prototip stroja sposobnog za proizvodnju najnaprednijih poluvodičkih čipova koji pokreću umjetnu inteligenciju, pametne telefone i oružje ključno za vojnu dominaciju Zapada, otkriva ekskluzivno izvješće Reutersa. Iako stroj još ne proizvodi funkcionalne čipove, sama činjenica da postoji i da je operativan predstavlja ogroman korak u tehnološkom hladnom ratu i sugerira da je Kina godinama bliže samodostatnosti nego što su analitičari predviđali.
Ovaj proboj kruna je šestogodišnje vladine inicijative za postizanje neovisnosti u proizvodnji poluvodiča, jednog od najviših prioriteta predsjednika Xi Jinpinga. Dok su ciljevi bili javni, sam projekt u Shenzhenu provođen je u potpunoj tajnosti, a upućeni ga opisuju kao kinesku verziju "Projekta Manhattan", američkog ratnog napora za razvoj atomske bombe.
U središtu tehnološkog dvoboja nalaze se strojevi za ekstremnu ultraljubičastu (EUV) litografiju. Oni koriste snopove EUV svjetlosti za jetkanje krugova tisućama puta tanjih od ljudske kose na silicijske pločice, što je sposobnost koju je do sada monopolizirao Zapad. Što su krugovi manji, čipovi su snažniji.
Do danas je samo jedna tvrtka ovladala EUV tehnologijom: ASML, sa sjedištem u Nizozemskoj. Njihovi strojevi, koji koštaju oko 250 milijuna dolara, neophodni su za proizvodnju najnaprednijih čipova koje dizajniraju tvrtke poput Nvidije i AMD-a, a proizvode TSMC, Intel i Samsung. Zbog strateške važnosti, Sjedinjene Države su još od 2018. godine vršile pritisak na Nizozemsku da blokira prodaju EUV sustava Kini. Restrikcije su se proširile 2022. godine pod Bidenovom administracijom kako bi se Kini onemogućio pristup naprednoj tehnologiji, s ciljem da ostane barem jednu generaciju iza Zapada. Niti jedan EUV stroj nikada nije prodan kupcu u Kini.
Kineski odgovor na blokadu bio je stvaranje tajnog, centraliziranog programa koji uključuje tisuće inženjera, državne institute i tehnološke divove, s Huaweijem u ključnoj koordinacijskoj ulozi. Projekt se vodi pod klasifikacijom nacionalne sigurnosti, a razina tajnosti je tolika da su regrutirani stručnjaci morali raditi pod lažnim imenima.
Jedan veteran, kineski inženjer koji je radio u ASML-u, bio je iznenađen kada je uz velikodušni bonus za potpisivanje ugovora dobio i osobnu iskaznicu s lažnim imenom. Unutar postrojenja prepoznao je druge bivše kolege iz ASML-a koji su također radili pod pseudonimima. Upute su bile jasne: nitko izvan kompleksa nije smio znati što grade, pa čak ni da su ondje.
Kina je od 2019. godine pokrenula agresivnu kampanju vrbovanja stručnjaka za poluvodiče u inozemstvu, nudeći bonuse od 400.000 do 700.000 dolara i subvencije za kupnju kuća. Glavne mete bili su upravo umirovljeni ili bivši inženjeri ASML-a, koji posjeduju osjetljivo tehničko znanje, a suočavaju se s manje profesionalnih ograničenja nakon odlaska iz tvrtke. Bez njihovog intimnog poznavanja tehnologije, obrnuti inženjering strojeva bio bi gotovo nemoguć.
Kineski prototip je sirov u usporedbi s ASML-ovim strojevima. Navodno je višestruko veći jer su propali pokušaji da se replicira originalna veličina. Ipak, operativan je i uspješno generira EUV svjetlo, što je ključni tehnički preduvjet.
Da bi došli do potrebnih dijelova, Kinezi su spašavali komponente sa starijih ASML-ovih strojeva i nabavljali dijelove od dobavljača preko sekundarnih tržišta, često koristeći mreže posredničkih tvrtki kako bi prikrili krajnjeg kupca. U prototip su navodno ugrađene i komponente japanskih tvrtki Nikon i Canon, kojima je izvoz također ograničen.
Unatoč napretku, Kina se i dalje suočava s velikim tehničkim izazovima, posebice u repliciranju preciznih optičkih sustava koje proizvodi njemački Carl Zeiss AG, jedan od ključnih dobavljača ASML-a. Upravo se optika smatra najslabijom karikom kineskog prototipa. Ipak, kineski istraživački instituti postigli su proboj u integraciji EUV svjetla u optički sustav, što je i omogućilo da prototip postane operativan.
Iako je izvršni direktor ASML-a Christophe Fouquet još u travnju izjavio da će Kini trebati "mnogo, mnogo godina" da razvije takvu tehnologiju, postojanje ovog prototipa sugerira da bi se to moglo dogoditi znatno ranije. Vlada je postavila cilj proizvodnje funkcionalnih čipova do 2028. godine, no upućeni u projekt smatraju da je realniji cilj 2030. godina, što je i dalje desetljeće ranije nego što su analitičari vjerovali.
- Cilj je da Kina na kraju može proizvoditi napredne čipove na strojevima koji su u potpunosti kineske proizvodnje. Kina želi da Sjedinjene Države budu 100 posto izbačene iz njezinih lanaca opskrbe - rekao je jedan od izvora za Reuters.
Kineski prototip ne znači da je Zapad preko noći izgubio dominaciju. No, on označava prvi put da je Peking uspio probiti najzaštićeniju tehnološku tvrđavu Zapada. Psihološki učinak, prijelaz iz "to se nikada neće dogoditi" u "samo je pitanje vremena", možda je i najvažnija posljedica ovog nevjerojatnog tehnološkog pothvata.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+