Je l' i vama ovo išlo na cookies? Ukida se jedna od najiritantnijih stvari u povijesti interneta?!

Europska komisija želi ukinuti jedan od svojih najnapornijih zakona – tehnološko pravilo iz 2009. godine, koje je preplavilo internetski svijet skočnim prozorima za pristanak na kolačiće. Ova reforma, koja ima za cilj smanjiti birokraciju i poboljšati korisničko iskustvo, naišla je na široku podršku običnih Europljana, umornih od beskrajnog klikanja na "Prihvati sve" samo kako bi pristupili željenom sadržaju.

Direktiva o e-privatnosti, revidirana 2009., trebala je korisnicima dati kontrolu nad njihovim podacima. Međutim, u praksi je stvorila digitalnu gnjavažu i fenomen poznat kao "zamor od pristanka", pri čemu korisnici više ne čitaju uvjete i jednostavno klikaju na "Prihvati sve". Ovaj zakon nije ispunio svoju prvobitnu svrhu i postao teret na internetu.

Jedna analiza procjenjuje da Europljani kolektivno provode nevjerojatnih 575 milijuna sati godišnje samo klikajući na obavijesti o kolačićima. To je ekvivalent gotovo 290.000 radnika s punim radnim vremenom koji cijelu godinu ne rade ništa drugo. Vrijednost izgubljenog vremena procjenjuje se na 14,4 milijarde eura godišnje, što predstavlja oko 0,1% ukupnog BDP-a Europske unije. S obzirom na ove troškove, tvrtke koje implementiraju i održavaju sustave za upravljanje pristankom suočavaju se s milijardama eura izravnih troškova, uz dodatne sate programera i pravnika.

Pored toga, ekološki utjecaj ovih skočnih prozora također je značajan. Svaki skočni prozor zahtijeva dodatni prijenos podataka i procesorsku snagu, što kumulativno troši ogromne količine energije. Procjenjuje se da infrastruktura povezana s kolačićima troši oko 10 milijuna kWh električne energije dnevno, stvarajući značajan ugljični otisak.

Europska komisija sada planira u prosincu predstaviti "omnibus" zakonski tekst s ciljem pojednostavljenja digitalnih pravila. Umjesto potpunog ukidanja, cilj je učiniti pristanak pametnijim i manje nametljivim. Moguća rješenja uključuju centralizirano upravljanje postavkama kolačića u internetskim preglednicima, čime bi korisnici jednom postavili svoje preferencije, a one bi se automatski primjenjivale na sve web stranice. Također, planira se proširenje iznimaka za kolačiće koji nisu nužni za funkcioniranje stranica, ali su korisni za osnovnu statistiku posjećenosti ili za pamćenje jezičnih postavki.

Uz to, komisija predlaže integraciju pravila o kolačićima s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), čime bi se omogućilo fleksibilnije prikupljanje podataka u manjim rizicima, poput legitimnog interesa.

Reforma je izazvala žestoku raspravu između tehnološke industrije i organizacija za zaštitu privatnosti. Oglašivačka industrija, koja predlaže fleksibilniji pristup, tvrdi da trenutačni sustav ograničava inovacije i konkurentnost europske digitalne ekonomije. Aktivisti za digitalna prava, međutim, upozoravaju da bi ublažavanje pravila moglo otvoriti vrata za masovniji nadzor i ugroziti privatnost korisnika.

Iako se prijedlog nove Uredbe o e-privatnosti povukao ranije ove godine, Europska komisija sada je odlučna naći rješenje. Cilj je smanjiti regulatorno opterećenje za tvrtke za 25% i stvoriti jednostavnije, ali i dalje sigurno digitalno okruženje. Hoće li uspjeti pomiriti interese industrije i zaštitu privatnosti, pokazat će nadolazeći mjeseci. Za milijune Europljana, internet bez stalnih skočnih prozora već bi mogao predstavljati veliku pobjedu.