U mračnim i ledenim dubinama Arktičkog oceana odvijaju se biološki procesi za koje se vjerovalo da su rezervirani isključivo za topla, tropska mora. I znanstvenici su ostali u čudu
NEVJEROJATNO
Ispod arktičkog leda otkrili su život koji bi trebao biti nemoguć
Čitanje članka:
2
min
Znanstvenici su otkrili posebne oblike života koji bujaju ispod arktičkog morskog leda, na mjestima gdje se njihovo postojanje do sada smatralo nemogućim. Ova otkrića, objavljena krajem 2025. godine, ne samo da preispituju naše razumijevanje granica života, već bi mogla imati i značajne globalne implikacije na klimatske modele i budućnost našeg planeta, piše Science Alert.
U mračnim i ledenim dubinama Arktičkog oceana, gdje sunčeva svjetlost jedva prodire, a temperature ostaju ekstremno niske, odvijaju se biološki procesi za koje se vjerovalo da su rezervirani isključivo za topla, tropska mora. Ovi mikroorganizmi, nevidljivi golim okom, mogli bi biti ključni igrači u arktičkom ekosustavu i njegovoj reakciji na klimatske promjene.
Neočekivani izvor dušika
Svim živim bićima potreban je dušik za preživljavanje, no većina ga ne može koristiti izravno iz atmosfere, gdje čini oko 78% zraka. Proces pretvaranja atmosferskog dušika u amonijak ili amonij, upotrebljiv oblik za druge organizme, naziva se fiksacija dušika. Dugo se smatralo da se ovaj proces u oceanima odvija samo u toplim vodama.
Međutim, istraživački tim predvođen Sveučilištem u Kopenhagenu dokazao je suprotno.
"Vjerovalo se da se fiksacija dušika ne može odvijati ispod morskog leda jer su uvjeti za organizme koji to rade smatrani previše nepovoljnima", izjavila je biologinja Lisa von Friesen, vodeća autorica studije.
"Bili smo u krivu."
U uzorcima prikupljenim diljem središnjeg Arktičkog oceana, znanstvenici su pronašli uspješne zajednice takozvanih ne-cijanobakterijskih diazotrofa (NCD).
To su bakterije koje fiksiraju dušik, ali za to ne trebaju sunčevu svjetlost, za razliku od cijanobakterija koje dominiraju u drugim oceanima. One se hrane otopljenom organskom tvari koju ispuštaju alge, stvarajući ključnu petlju hranjivih tvari ispod leda.
Aktivni život unutar samog leda
Istovremeno, drugo revolucionarno istraživanje sa [Sveučilišta Stanford](https://www.stanford.edu/) otkrilo je da ni sam led nije beživotna pustinja kakvom se smatrao. Proučavajući jednostanične alge zvane dijatomeje, ili alge kremenjašice, koje se u ledenim jezgrama čine kao tanke linije prljavštine, otkrili su da one nisu u stanju hibernacije.
Naprotiv, ove alge su iznimno aktivne, krećući se kroz mikrokanale u ledu tehnikom klizanja čak i na temperaturama od -15°C. To je najniža temperatura ikad zabilježena za kretanje jedne eukariotske stanice.
"Arktik je bijel na površini, ali ispod je potpuno zelen zbog prisutnosti algi", rekao je Manu Prakash, jedan od autora studije.
Ove alge čine temelj hranidbenog lanca, a njihova neočekivana aktivnost pokazuje da je cijeli ekosustav dinamičniji no što se mislilo.
Od hranidbenog lanca do klime
Ova dva otkrića zajedno crtaju novu sliku Arktika. Bakterije koje fiksiraju dušik osiguravaju hranjive tvari koje potiču rast algi unutar i ispod leda. Više algi znači više hrane za planktonske rakove, koji su hrana ribama, što posljedično može obogatiti cjelokupni morski hranidbeni lanac.
No, posljedice su i globalne. Povećana produkcija algi znači i veću apsorpciju ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere kroz proces fotosinteze. Time bi Arktički ocean mogao postati značajniji ponor ugljika, potencijalno ublažavajući neke od učinaka globalnog zatopljenja.
"Ako se proizvodnja algi poveća, Arktički ocean će apsorbirati više CO2", objašnjava morski mikrobni ekolog Lasse Riemann, dodajući:
"No, biološki sustavi su vrlo složeni, pa je teško donositi čvrsta predviđanja."
Ono što je sigurno jest da se ovi novootkriveni procesi moraju hitno uključiti u buduće klimatske modele. Trenutni modeli ne uzimaju u obzir aktivnu fiksaciju dušika ispod leda, što znači da su naše projekcije budućnosti Arktika i njegove uloge u globalnoj klimi možda bile previše konzervativne ili čak netočne.
Kako se arktički led topi, rubna područja na kojima su ove bakterije najaktivnije se šire, što bi moglo dodatno ubrzati ove procese.
Ova otkrića dolaze u kritičnom trenutku. Znanstvenici upozoravaju da bi Arktik kakvog poznajemo mogao nestati u sljedećih 25 do 30 godina.
"Osjećam hitnost jer gubitkom ekosustava gubimo i znanje o čitavim granama na našem stablu života", zaključuje Prakash.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
