EU Parlament želi uvesti stroga pravila: Dobna granica od 16 godina za društvene mreže!

Europski parlament pozvao je na uvođenje europske digitalne dobne granice od 16 godina za pristup društvenim mrežama, videoplatformama i AI asistentima, uz mogućnost pristupa za mlađe od 13 do 16 godina samo uz pristanak roditelja. Riječ je o inicijativi koja dolazi u trenutku sve veće zabrinutosti zbog utjecaja internetskih platformi na fizičko i mentalno zdravlje maloljetnika.

Nezakonodavno izvješće, usvojeno u srijedu s 483 glasa za, 92 protiv i 86 suzdržanih, upozorava na rastuće rizike kojima su djeca izložena na internetu – od ovisničkih obrazaca ponašanja i manipulativnih algoritama do deepfake sadržaja i aplikacija za generiranje eksplicitnih fotografija.

RAST KRIZE Borzan: 'Europski parlament traži ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina'

Usklađeno europsko rješenje

Parlament ističe da roditeljima treba omogućiti bolju kontrolu nad internetskim aktivnostima djece, kao i da platforme moraju pružiti sadržaj prilagođen dobi korisnika. Zastupnici podržavaju razvoj europske aplikacije za provjeru dobi i Europskog digitalnog identiteta, ali upozoravaju da takvi sustavi moraju biti precizni i štititi privatnost mladih.

Osim provjere dobi, parlamentarni zastupnici predlažu i strožu odgovornost rukovoditelja tech kompanija, posebno u slučajevima ozbiljnog i ponovljenog kršenja propisa.

Zabrana ovisničkih praksi i problematičnih algoritama

Parlament poziva na zabranu najštetnijih digitalnih praksi za maloljetnike, poput beskonačnog skrolanja, automatske reprodukcije videa, „pull-to-refresh” mehanizama i drugih elemenata igrifikacije koji potiču ovisnost. Traži se i zabrana sustava preporuka temeljenih na profiliranju te strože regulacije utjecajnog marketinga i ciljanog oglašavanja.

Poseban naglasak stavljen je na online igre – zastupnici traže zabranu „loot boxova”, virtualnih valuta, kola sreće i drugih nasumičnih elemenata koji mogu potaknuti rizično ponašanje djece.

Borba protiv deepfakeova i AI manipulacija

Parlament zahtijeva hitne mjere protiv zloupotrebe generativne umjetne inteligencije. U fokusu su deepfake sadržaji, AI chatbotovi, autonomni agenti te alati koji generiraju ili manipuliraju fotografijama – uključujući aplikacije za stvaranje nagih slika bez pristanka.

Zastupnici upozoravaju da takve tehnologije nose ozbiljne etičke i pravne rizike, osobito kada ugrožavaju privatnost i sigurnost maloljetnika.

„Konačno povlačimo crtu“

Izvjestiteljica Christel Schaldemose poručila je da je došlo vrijeme da se zaštita djece na internetu postavi kao prioritet:
„Jasno poručujemo platformama: vaše usluge nisu namijenjene djeci. Eksperiment završava ovdje”, istaknula je tijekom rasprave.

Široka podrška javnosti

Prema Eurobarometru iz 2025., više od 90 % Europljana smatra da je nužno poduzeti hitne mjere za zaštitu djece na internetu, posebice u pogledu negativnog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, kibernetičkog zlostavljanja i izloženosti sadržaju neprikladnom dobi. Istovremeno, rastu i zabrinutosti zbog „problematične” upotrebe pametnih telefona – svaki četvrti maloljetnik pokazuje obrasce ponašanja slične ovisnosti.

Neke države članice već su počele uvoditi vlastite modele provjere dobi i dobna ograničenja, a Parlament očekuje da će europske institucije sada uskladiti te napore i ojačati zaštitu djece u digitalnom okruženju.