PRVA HRVATICA Pedagoginja Marina Meić (27) uvrštena je na listu 30 najboljih promotora čitanja u cijelom svijetu prema Međunarodnoj čitateljskoj organizaciji (ILA)
PEDAGOGINJA IZ SPLITA:
'Djeci treba čitati od malena i to barem 15 minuta svaki dan'
Čitanje smatram najboljim načinom razvijanja kritičkog mišljenja. Ono nas potiče da pogledamo situaciju iz više perspektiva, da razumijemo ljude i događaje, da budemo više otvoreni i tolerantni.
Osim toga čitanjem širimo vokabular, razvijamo maštu, kreativnost, širimo opće znanje, ističe Marina Meić (27), potpredsjednica splitskog ogranka Hrvatskog čitateljskog društva. Marinu je, kao prvu osobu iz Hrvatske, Međunarodna čitateljska organizacija (ILA – International Literacy Association) uvrstila na svjetsku listu “Top 30 mladih ispod 30 godina” koji promiču čitanje. Na listi se nalaze aktivisti iz 13 država koji su u promicanju čitanja postigli iznimne rezultate.
ILA je, dodajmo, organizacija s više od 300.000 članova iz 146 zemalja, koje čine učitelji, znanstvenici, istraživači i tvorci obrazovnih politika.
Dvije ljubavi: Čitanje i djeca
- Uvrštenje u ILA-in top 30 svakako znači priznanje za moj dugogodišnji volonterski rad, posebno u području promicanja čitanja. Za Hrvatsko čitateljsko društvo to je velika čast jer nam daje vjetar u leđa da nastavimo raditi punom parom na promociji čitanja i pismenosti u Hrvatskoj i da je prepoznat trud na svjetskoj razini - istaknula je ova mlada Splićanka zaposlena na Sveučilištu u Splitu te kao pedagoginja pripravnica u splitskom Dječjem vrtiću Montessori.
Marina volontira od 17. godine u Središnjem odjelu Gradske knjižnice Marka Marulića, gdje je na Odjelu za djecu i mlade vodila čitateljski klub, radionice glagoljice, organizirala pripreme za državnu maturu iz hrvatskog jezika, tečajeve informatike za umirovljenike. Završila je pedagogiju te hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Splitu 2015. te je dobitnica Dekanove nagrade za izvrsne studente. Meić čita i najmlađim pacijentima u splitskoj bolnici u projektu “Barbe i tete pričalice”.
- Za mene taj projekt znači spajanje moje dvije najveće ljubavi: čitanja i rada s djecom. Tijekom tih sat vremena i mi i oni zaboravimo na sve ono loše, opustimo se, smijemo te puno sretniji i zadovoljniji krenemo na spavanje - ističe ova agilna Splićanka.
Smatra da je obrazovanje najmoćniji alat za ostvarenje dobrog i pravednog društva, pa i da je za provedbu toga nužna reforma školstva kojom će se obuhvatiti i učenje hrvatskog jezika. Ističe da su četiri sata hrvatskog jezika tjedno u srednjim školama premalo s obzirom na opseg i sadržaj gradiva, ali da čitanje ne mora biti nužno vezano uz nastavu hrvatskog jezika nego i drugih predmeta poput povijesti, geografije, biologije, kemije, fizike.
U EU najviše čitaju Finci i Poljaci
- Svaka reforma u školstvu počinje u razredu i smatram da bi više trebalo promovirati pozitivne, učinkovite i primjenjive prakse nastave hrvatskog jezika te dati veću slobodu izbora što se tiče lektira. Važnu ulogu u tome imaju i opremljenost školske knjižnice te sami knjižničari, koji mogu i moraju biti ključan faktor u promoviranju čitanja kod djece i mladih - navela je Meić u razgovoru za 24sata. Kaže kako ni u Europi nije bajno stanje što se tiče čitanja. Podaci Eurostata za 2018. pokazuju da u Europi najviše čitaju Finci, Poljaci i Estonci. Izvan Europske unije najviše čitaju Norvežani. U EU najmanje čitaju Francuzi, Rumunji, Austrijanci i Belgijanci.
- Skandinavske zemlje mogu biti uzori. Razlog za to moramo tražiti u vrijednostima koje zastupaju i žive, odgoju, ali i odgojno-obrazovnom sustavu. Njima je čitanje način života, nešto što se podrazumijeva i nešto što dugoročno može donijeti samo dobrobit zemlji u svakom smislu, pa i gospodarskom – istaknula je Meić.
Dodaje kako nedostaje opsežnijih istraživanja o čitanju među mladima u Hrvatskoj.
- Skandinavske zemlje mogu biti uzori. Razlog za to moramo tražiti u vrijednostima koje zastupaju i žive, odgoju, ali i odgojno-obrazovnom sustavu. Njima je čitanje način života, nešto što se podrazumijeva i nešto što dugoročno može donijeti samo dobrobit zemlji u svakom smislu, pa čak i gospodarskom – istaknula je Meić.
Dodaje kako nedostaje opsežnijih istraživanja o čitanju medu mladima na nacionalnoj razini. Hrvatska je sudjelovala u dva međunarodna projekta: Međunarodnom ispitivanju znanja i vještina petnaestogodišnjaka PISA 2009. te 2012. koji je pokazao da je hrvatski prosjek bio malo ispod europskog, te u Progress in International Reading Literacy Study (PIRLS) – ispitivanju učeničkih čitalačkih sposobnosti u četvrtom razredu osnovne škole (9-11 godina) 2011.
Moramo raditi na motivaciji
- Istraživanje je provedeno u 152 osnovne škole, s ukupno 295 uzorkovanih odjela četvrtih razreda i sudjelovalo je 4587 učenika. Hrvatska se prema postignutim rezultatima u istraživanju PIRLS 2011. nalazi na odličnom osmome mjestu s postignuta 553 boda, što je 53 boda više od međunarodnog prosjeka. Najuspješniji učenici postigli su najmanje 625 bodova. Prema tome mjerilu, Hrvatska ima 11 posto učenika u toj skupini najboljih u vještini čitanja. U matematičkim kompetencijama samo je 2 posto učenika u skupini koja je postigla najmanje 625 bodova - navela je Meić.
Po rezultatima istraživanja koji se odnose na procese razumijevanja, djevojčice su statistički značajno uspješnije u prisjećanju i neposrednom zaključivanju od dječaka, kao i u interpretiranju, povezivanju i procjenjivanju što je karakteristično za cijelu Europu.
- U Hrvatskoj bi svakako bilo dobro provesti veća i novija istraživanja o čitanju medu mladima na nacionalnoj razini. Pojedinačna manja istraživanja na malom uzorku ne mogu dati jasnu sliku o stanju čitanja medu mladima u Republici Hrvatskoj. Ono na čemu moramo raditi je motivacija za čitanje, a motivacija i želja za citanjem upravo se razvijaju u djetinjstvu i veliku ulogu imaju roditelji. To je i cilj nacionalne kampanje ‘Citaj mi’, koju je 2013. pokrenulo Hrvatsko pedijatrijsko društvo u suradnji s Hrvatskim citateljskim društvom, Hrvatskim logopedskim društvom, UNICEF-om i ostalih partnera. Cilj kampanje je potaknuti roditelje i osobe bliske djeci da djeci citaju od najranije dobi i barem 15 minuta na dan. Uvijek postoje pojedinci koji su strastveni citaci, ali naš najveci problem je što mladi ne vole citati niti u slobodno vrijeme. Razloge možemo samo pretpostavljati, ali u borbi s internetom i tehnologijama knjiga gubi bitku. Jednostavno su im sadržaji na internetu i kompjutoru zanimljiviji od knjiga. Često u knjižnici vidim da roditelji dolaze po lektire djetetu, ili da dijete dode uzeti lektiru i brzo ode iz knjižnice bez zadržavanja – kazala je Meić.
Po rezultatima istraživanja koji se odnose na procese razumijevanja, djevojčice su statistički značajno uspješnije u prisjećanju i neposrednom zaključivanju od dječaka, kao i u interpretiranju, povezivanju i procjenjivanju što je karakteristično za cijelu Europu.
- U Hrvatskoj bi svakako bilo dobro provesti veća i novija istraživanja o čitanju medu mladima na nacionalnoj razini. Pojedinačna manja istraživanja na malom uzorku ne mogu dati jasnu sliku o stanju čitanja medu mladima u Republici Hrvatskoj. Ono na čemu moramo raditi je motivacija za čitanje, a motivacija i želja za citanjem upravo se razvijaju u djetinjstvu i veliku ulogu imaju roditelji. To je i cilj nacionalne kampanje ‘Citaj mi’, koju je 2013. pokrenulo Hrvatsko pedijatrijsko društvo u suradnji s Hrvatskim citateljskim društvom, Hrvatskim logopedskim društvom, UNICEF-om i ostalih partnera. Cilj kampanje je potaknuti roditelje i osobe bliske djeci da djeci citaju od najranije dobi i barem 15 minuta na dan. Uvijek postoje pojedinci koji su strastveni citaci, ali naš najveci problem je što mladi ne vole citati niti u slobodno vrijeme. Razloge možemo samo pretpostavljati, ali u borbi s internetom i tehnologijama knjiga gubi bitku. Jednostavno su im sadržaji na internetu i kompjutoru zanimljiviji od knjiga. Često u knjižnici vidim da roditelji dolaze po lektire djetetu, ili da dijete dode uzeti lektiru i brzo ode iz knjižnice bez zadržavanja – kazala je Meić.
Hrvatsko čitateljsko društvo je dobrovoljna udruga koja se bavi poticanjem, istraživanjem i unapredivanjem citanja i pismenosti. Osnovana je 1995., a od 1997. smo dio Međunarodne čitateljske udruge (International Reading Association – IRA, danas ILA – International Literacy Association). Članovi društva su knjižnicari, učitelji, nastavnici, pedagozi, psiholozi, defektolozi, pisci, nakladnici i oni se organiziraju u ogranke. Danas u okviru HCD-a djeluje 19 ogranaka sa sjedištima u gradovima Hrvatske: Zagreb, Bjelovar, Čakovec, Čazma, Ðurdevac, Karlovac, Koprivnica, Križevci, Opatija, Osijek, Otočac, Pula, Rijeka, Split i drugi, o čemu možete detaljnije saznati na njihovim web stranicama www.hcd.hr
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
