Astronomi su dugo sumnjali u postojanje druge zvijezde zbog suptilnih promjena u Betelgeuseovom kretanju i sjaju, no izravan dokaz bio je nedostižan
KOZMIČKI MISTERIJ
Crveni superdiv ima nešto što znanstvenici nisu očekivali
Čitanje članka:
3
min
Skriveni suputnik jedne od najsjajnijih zvijezda na noćnom nebu upravo se pokazao kao nešto što nitko nije slutio. Stoljetna sumnja da crveni superdiv Betelgeuse nije sam konačno je potvrđena, no identitet njegovog partnera iznenadio je znanstvenu zajednicu i otvorio potpuno novo poglavlje u razumijevanju života masivnih zvijezda. Umjesto očekivanog mrtvog ostatka zvijezde, astronomi su pronašli nešto puno neočekivanije – mladu zvijezdu nalik Suncu, piše Science Alert.
Utrka s vremenom za kozmički prozor
Betelgeuse, divovska zvijezda u ramenu zviježđa Orion, toliko je golem i sjajan da bilo kakvog pratioca čini gotovo nevidljivim. S promjerom otprilike 700 puta većim od Sunčevog i desecima tisuća puta većom luminoznošću, njegov bljesak desetljećima je skrivao tajnu.
Astronomi su dugo sumnjali u postojanje druge zvijezde zbog suptilnih promjena u Betelgeuseovom kretanju i sjaju, no izravan dokaz bio je nedostižan.
Ključni trenutak dogodio se krajem 2024. godine. Istraživači sa Sveučilišta Carnegie Mellon shvatili su da predviđena orbitalna geometrija nudi kratak, ali dragocjen prozor vidljivosti. Očekivalo se da će se suputnik pojaviti iza superdiva početkom prosinca, prije nego što ponovno nestane na dvije godine.
U pravoj utrci s vremenom, timovi su hitno zatražili promatračko vrijeme na NASA-inom rendgenskom opservatoriju Chandra i svemirskom teleskopu Hubble.
Prijedlozi su odobreni, što je ishod rezerviran samo za najvažnije i vremenski najkritičnije astronomske prilike.
Tišina koja govori više od riječi
Kada su podaci s Chandre stigli, otkrili su nešto zapanjujuće – tišinu.
Promatranja, koja su predstavljala najdublju rendgensku sliku Betelgeusea ikad snimljenu, nisu pokazala ništa. Tim je očekivao jasan signal rendgenskih zraka. Da je suputnik kompaktni objekt poput bijelog patuljka ili neutronske zvijezde, snažan zvjezdani vjetar s Betelgeusea uzrokovao bi akreciju materijala, proces koji stvara intenzivno rendgensko zračenje.
"Mogao je biti bijeli patuljak. Mogao je biti neutronska zvijezda. A to su vrlo, vrlo različiti objekti", izjavila je astrofizičarka Anna O'Grady sa Sveučilišta Carnegie Mellon.
"Da je bio jedan od tih objekata, to bi ukazivalo na potpuno drugačiju evolucijsku povijest sustava."
No, Chandra nije zabilježila ništa osim pozadinskog šuma.
Odsutnost rendgenskih zraka bila je jasan dokaz: Betelgeuseov pratilac nije mrtvi zvjezdani ostatak. Bio je to živ, mlad objekt, zvijezda otprilike Sunčeve mase koja još uvijek tiho zrači, skrivena unutar prašnjavog omotača svog divovskog partnera.
Portret skrivenog partnera
Dok je Chandra otkrivala što suputnik nije, drugi tim, predvođen Steveom Howellom iz NASA-inog istraživačkog centra Ames, uspio ga je izravno snimiti.
Koristeći instrument ‘Alopeke na teleskopu Gemini North na Havajima, primijenili su tehniku poznatu kao "speckle imaging". Ona koristi izuzetno kratke ekspozicije kako bi se "zamrznule" atmosferske turbulencije, omogućujući snimanje nevjerojatno oštrih slika.
Ta je tehnika uspjela probiti Betelgeuseov zasljepljujući sjaj i otkriti slabašnu točku svjetlosti u njegovoj neposrednoj blizini. Bio je to prvi izravni dokaz postojanja pratioca, službeno nazvanog Alpha Orionis B, a od milja i Siwarha.
Analiza je pokazala da se radi o mladoj zvijezdi, vjerojatno A, B ili F-tipa, koja se još nije u potpunosti formirala.
Ovo otkriće rješava i dugogodišnju zagonetku Betelgeuseovog ponašanja. Njegov poznati šestogodišnji ciklus promjene sjaja, kao i dramatično "Veliko zamračenje" 2019.-2020., sada se mogu objasniti.
Teorija, koju je ranije predložio Jared Goldberg, sugerira da suputnik svojom orbitom "čisti" kanale u gustoj prašini koja okružuje Betelgeuse, privremeno povećavajući njegov sjaj viđen sa Zemlje. Otkriće potvrđuje da Betelgeuseov "otkucaj srca" nije uzrokovan unutarnjim procesima, već gravitacijskim plesom s partnerom.
Novi izazov za astrofiziku
Iako je jedna zagonetka riješena, druga se pojavila. Binarni sustavi obično se sastoje od zvijezda slične mase.
Betelgeuse, s masom 16 do 17 puta većom od Sunčeve, i njegov suputnik mase otprilike kao Sunce, čine jedan od najneravnopravnijih parova ikad izravno promatranih. Omjer mase od otprilike 17:1 prkosi postojećim modelima formiranja zvijezda.
"Ovo otvara novo područje binarnih sustava s ekstremnim omjerom mase", kaže O'Grady.
"To je područje koje nije puno istraženo jer ih je izuzetno teško pronaći."
Betelgeuse je sada postao jedinstveni laboratorij za proučavanje kako masivne zvijezde žive i umiru u paru. Njegov suputnik, koji se ponovno sakrio iza superdiva, neće biti vidljiv do kraja 2027. godine. Tada će ga astronomi dočekati spremni, s moćnim instrumentima poput svemirskog teleskopa James Webb, kako bi saznali više o ovom neobičnom kozmičkom paru.
Jednog dana, Betelgeuse će svoj život završiti u spektakularnoj eksploziji supernove.
Podaci prikupljeni danas pomoći će objasniti kako je jedna od najpoznatijih zvijezda u povijesti proživjela svoje posljednje dane – i kako je njezin mali, postojani suputnik pomogao oblikovati njezinu sudbinu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
