OpenAI je danas u puno slabijoj poziciji nego nakon lansiranja ChatGPT a 2022., tvrdi Engadget, i to ponajviše zato što je 2025. izgubio utrku baš protiv Googlea, jedinog igrača iza kojeg nikako nije smio zaostati.
Početkom godine pojavio se kineski DeepSeek sa svojim R1 modelom, tiho ga je lansirao upravo na dan Trumpove inauguracije, a samo tjedan kasnije njihov chatbot postao je najpreuzimanija besplatna aplikacija na američkom App Storeu. Prema Engadgetu, taj šok je OpenAI natjerao u paniku pa su u vrlo kratkom roku izbacili nove modele poput o3 mini i Deep Research, čak i izvan uobičajenog ritma objava.
Problem je što je njihov glavni adut za ovu godinu, model GPT 5, ispao razočaranje. OpenAI ga je najavljivao kao pametnijeg, bržeg i boljeg nasljednika GPT 4o, ali su korisnici prijavili da model radi neočekivano glupe greške i djeluje “praznije”, bez prepoznatljive osobnosti. Za mnoge je GPT 5 došao kao korak unatrag u odnosu na stariji model, što je najgori mogući scenarij za tvrtku koja se prodaje kao lice napretka umjetne inteligencije.
Konkurencija je iskoristila trenutak. Anthropic je s Claudeom potpisao dogovor s Microsoftom, koji je do tada u Copilotu ovisio isključivo o OpenAI u. Prema pisanju The Informationa, Microsoft je smatrao da Claude Sonnet 4.0 u važnim detaljima radi bolje od OpenAI jevih modela, pa je odlučio “podijeliti karte” i ne oslanjati se više na samo jednog partnera.
Zatim je stigao možda ključni udarac: 18. studenoga Google je objavio Gemini 3 Pro i odmah zasjeo na vrh LMArena ljestvice, stranice na kojoj korisnici uspoređuju odgovore različitih AI modela. GPT 5 je u trenutku pisanja Engadgetova teksta bio tek šesti, iza Geminija, Claudea i čak Muskova xAI a. Nakon toga je, prema Wall Street Journalu, Sam Altman poslao interni mail s “code red” upozorenjem, najavio privremena premještanja ekipe i odgodu nekih proizvoda kako bi se ChatGPT što brže popravio.
Financijska slika dodatno stvara pritisak. Engadget piše da OpenAI živi od stalnog dizanja svježeg novca, dok Google AI razvoj može hraniti zaradom iz drugih biznisa poput oglašavanja i YouTubea. Prema internom financijskom planu do kojeg je došao Wall Street Journal, OpenAI bi do 2030. morao doći do nevjerojatnih 200 milijardi dolara prihoda godišnje da bi poslovanje bilo održivo, dok Altman sada tvrdi da su “na putu” prema nešto više od 20 milijardi godišnjeg prihoda.
Kako bi uhvatili korak, ušli su u vrlo rizičnu igru: potpisali su više od 1,4 milijarde dolara vrijedne infrastrukturne ugovore za gradnju podatkovnih centara i nabavu čipova, u pokušaju da “nadscaleaju” konkurente koji ih već prestižu. Engadget upozorava da su ti dogovori često kružni i da mnoge analitičare podsjećaju na klasične balone iz povijesti. U prvoj polovici 2025. ulaganja u podatkovne centre praktički su bila jedini pravi motor rasta američkog BDP-a, što je još jedan signal koliko je sve naslonjeno na AI hype.
Posljedice tog ludog tempa osjećaju i obični korisnici: od kraja listopada cijene RAM a i SSD ova za kućna računala doslovno su eksplodirale. Kako proizvođači memorije i pohrane sve više kapaciteta prebacuju na skupe servere za OpenAI, Google i ostale, potražnja za “običnim” komponentama gura cijene prema gore, a Engadget navodi skok od dva do tri puta za mnoge RAM kitove i do 60 posto za neke SSD ove u samo jednom mjesecu.
Možda najtamniji scenarij dolazi iz izračuna Gite Gopinath, bivše glavne ekonomistice MMF a, koja procjenjuje da bi pucanje AI balona moglo obrisati oko 20 bilijuna dolara bogatstva američkih kućanstava. Za usporedbu, Velika recesija 2008. izbrisala je 11,5 bilijuna i trebalo je godinama da se imovina vrati na staru razinu. AI groznica je krenula s ChatGPT-em, zaključuje Engadget, ali čak i da OpenAI doživi krah, balon ne bi nužno pukao baš u tom trenutku jer se igra sada proširila na desetke modela i kompanija. Altmanu sad ostaje da vrlo brzo pokaže zašto njegova firma i dalje zaslužuje toliko povjerenje i toliki novac, jer “aura nepogrešivog pionira” više nije na njegovoj strani.