Svatko može postati uspješan vrtlar uz male praktične savjete

Ne vjerujem u priče o pojedincima s čarobnim zelenim prstima ili onima kojima ništa ne uspijeva. Ako vas nešto stvarno zanima, sigurno ćete uspjeti, kaže Kornelija Benyovsky Šoštarić, TV vrtlarica i autorica bestselera “Zeleni kvadrat”, čiji je moto “svatko može biti vrtlar”. Svoj vrt u Hrvatskom zagorju, u kojem je snimljeno više od 150 reportaža, počela je obrađivati kad je postala majka kako bi kćeri mogla ponuditi provjereno zdravo, neprskano voće i povrće. 

Posvetivši se organskom uzgoju povrća, otkrila je da je taj način jednostavniji i učinkovitiji od tradicionalnog - zemlju je jednostavnije razrahliti vilama nego je duboko prekopavati, cvijeće koje pravi društvo povrću na gredici privlači korisne i odbija štetne kukce, a malčirano tlo (prekriveno slojem sijena ili slame) ne treba često zalijevati. Raskošan vrt tako je dostupan i onima koji za njega imaju vremena samo vikendom. Da biste bili vrtlar, ne morate imati čak ni vrt jer mnoge ukusne biljke odlično uspijevaju u balkonskim posudama.

- Sve što vam treba su lopatica i vrtne rukavice - kaže Kornelija Benyovsky Šoštarić.

Vlasac, majčina dušica i bosiljak rastu u posudi

Luk vlasac koji se uzgaja zbog aromatičnih tankih listova vrlo je malen i otporan, pa može rasti i posudi, pa čak i prezimiti u njoj. U posudama se također može uzgajati trajni grmić majčine dušice te bosiljak, kopar, estragon, mažuran, origano, ružmarin, kadulja, timijan, lavanda, matičnjak i ljupčac (poznat i kao biljka vegeta).

Blitvu i salatu možete brati nekoliko puta

Idealne za balkonski uzgoj su vrste lisnatog povrća koje nemaju duboko korijenje, primjerice, špinat. Rikola je idealna za početak jer brzo raste. Zelenu salatu možete brati dvaput - ne čupajte korijen, nego nožem odrežite glavicu. Blitvi režite velike vanjske listove, a male unutarnje ostavite da rastu pa ćete cijele godine imati svježe blitve.

Papričice vole mnogo sunca, vode i gnojiva

Čili papričice uzgajaju se na isti način kao i obične paprike, no zauzimaju malo mjesta, pa stanu i na balkon. Paprika se sadi u svibnju, a najbolje raste ako ima mnogo prirodnoga gnoja, sunca i vode. Uzgajate li je na balkonu, treba je svakodnevno zalijevati. U vrtu pokrijte tlo malčem koji čuva vlagu pa ih je dovoljno zaliti jedanput na tjedan.

Fine male rajčice rastu na balkonu

Cherry rajčice odlično će uspjeti čak i vrtlarima koji nemaju vrt jer se zbog niskog rasta mogu uzgajati čak i u posudama, kaže Kornelija Benyovsky Šoštarić. 

- Kao i druge rajčice, vole sunce i redovito zalijevanje. Sadim ga u supstrat za uzgoj povrća, kao gnojivo rabim glistinac (od kalifornijskih glista) i preporučujem ga kao organsko gnojivo visoke kvalitete - dodaje. 

Pri sadnji rajčica u vrt obvezno dodaje dvije, tri šake glistinca, komposta ili mješavine komposta i dehidriranoga prirodnoga gnojiva. Visoke sorte rajčice tradicionalno se sade u svibnju, uz kolce visine od 1,2 do 2,2 m, te povezuju konopcem u obliku “osmice” - bitno je da se pritom stabljika rajčice ne steže previše. 

Tlo treba malčirati (prekrivati tlo slojem slame ili sijena) i provjeravati koliko je vlažno. Tijekom rasta biljka stvara bočne grane koje treba ukloniti zato što će inače biljka biti suviše bujna, a plodovi presitni, objašnjava Kornelija Benyovsky Šoštarić u knjizi “Zeleni kvadrat”. 

Dobro se slažu s lukom,a loše s krastavcima

Određene vrste povrća bolje će uspijevati ako rastu u blizini biljaka koje pogoduju njihovu zdravlju ili boljem okusu. Tako su dobri susjedi rajčicama niski grah, mrkva, kupusnjače, poriluk, pastrnjak, peršin, salata, radič, celer, špinat, luk, kukuruz, češnjak, bosiljak i dragoljub, a loši grašak, krumpir, krastavci i kopar.

Iskušajte različite okuse, boje i oblike

Budući da sve rajčice ne dozrijevaju u isto vrijeme, dobro je posijati nekoliko različitih sorti. Zahvaljujući tomu, sezona berbe trajat će dulje, a vrtlari će uživati u obilju okusa, boja i oblika. Sjeme se posije najprije u posude koje se mogu smjestiti uz prozor. Kada biljčice razviju dva-tri prava lista, izvade se iz zajedničke posude i posade zasebno. 

Umjesto pesticidima prskajte mlijekom

Rajčice su osjetljive na gljivične bolesti, koje možete spriječiti prirodnim sredstvima. Pomiješajte decilitar mlijeka s litrom vode i ulijte u bocu s raspršivačem. Listove prskajte jedanput ili dvaput na tjedan s obje strane. Ako se gljivična bolest ipak pojavila, osušene i zaražene listove odmah uklonite.

Praktični savjeti

Rajčice se sade dublje no što su rasle u posudama - tako će razviti dodatno korijenje. Ako se vrh biljke odreže nakon što razvije četri-pet cvjetnih grančica (pinciranje), njezini će plodovi biti krupniji.

I ne zaboravite pratiti portal pametnakuna.hr jer ćemo sljedeći tjedan u nagradnoj igri, u sklopu specijala "Urbano vrtlarstvo", pokloniti pet primjeraka knjige "Zeleni kvadrat"!