Suđenje za 'lažni muzej': Banka isplatila novac unatoč blokadi, direktor slao slike Gabi Žalac

Do tad je isplaćeno već 2 milijuna i 700 tisuća kuna, a ono što je napravljeno nije odgovaralo tom iznosu, rekao je svjedok iz HAMAG-BICRO-a na nastavku suđenja za nikad dovršeni "Muzej dubrovačkih brodskih dnevnika". Riječ je o subvencijskoj prijevari teškoj preko 634 tisuće eura, a glavni optuženi su Davor Žuvić, Milan Čorak i Ivan Petrović. 

Suđenje u utorak je kasnilo jer je kasnio i Žuvić, a prvi svjedok bio je Marijan Kasaić, voditelj Službe za građevinsko-tehničke analize i provjere u HAMAG - BICRO-u. 

- Ja sam sudjelovao u odobravanju jamstva, riječ je o jamstvu za kredit u Agram banci u sklopu projekta državne potpore male vrijednosti do 200 tisuća eura, 'Na prvi poziv'. Potpisan je sporazum između banke i HAMAG-BICRO-a o provođenju projekta i zajedničkog financijskog nadzora. Kad analitičar zaprimi predmet i napravi financijsku analizu predmeta, nama šalje predmet ukoliko postoji komponenta građevinskih radova. Šalje se nama i mi preuzimamo papire na pregled i dokumentaciju. U početku nismo utvrdili ništa sporno u izvještajima - rekao je Kasaić. 

Novac je isplaćivan na temelju privremenih situacija, u ratama, kako bi Žuvić i ekipa dostavljali papirologiju o napretku radova. Međutim, Kasaić i njegovi kolege su u trećoj privremenoj situaciji utvrdili nepravilnosti, odnosno posumnjali da se novac troši kako ne bi smio, jer fotografije 'Muzeja' i toga što je izgrađeno nisu odgovarale isplaćenim ciframa. Drugim riječima, Žuvić i ekipa su navodno izgradili premalo toga s obzirom na novac kojeg su dobili. Kasaićev ured je stopirao isplatu treće rate kredita.

- Nismo dali suglasnost za isplatu i tražili smo pojašnjenja. Ni tvrtka bi Agram banka nisu reagirale što je probudilo određenu sumnju kod nas, jer obično ljudi odmah traže sastanak da se raščisti stvar. Tražili smo da nam objasne gdje je oprema koju su već navodno kupili i kad će biti ugrađena. Uskoro se sastanak i dogodio, bilo je riječi o organizaciji obilaska lokacija u Zagrebu i Dubrovniku da se vidi gdje je ta oprema koju su navodno već platili. Razgovarali smo o kraju projekta, rokovima, uporabnoj dozvoli i tehničkom pregledu. Kad smo pitali Žuvića i banku zašto se ne javljaju, prije sastanka, Žuvić je rekao da će oni kompletne radove isfinancirati sami do kraja te će u lipnju zatražiti isplatu kompletnih kreditnih sredstava budući da mi 'kompliciramo'. Uskoro sam saznao da je novac isplaćen prije nego smo mi uopće stigli stopirati isplatu. To mi je dalo odgovor na pitanje zašto nitko nije ranije radio problem oko neisplate - rekao je Kasaić. 

Drugim riječima, na sastanku su i banka i Žuvić navodno znali da je isplata obavljena iako ju je HAMAG-BICRO stopirao, samo to nitko nije rekao predstavnicima HAMAG-BICRO-a. 

- Doznali smo tek kad smo dobili zahtjev za isplatu jamstva od strane banke sa svom dokumentacijom te smo uvidom utvrdili da se na trećem izvješću nalazi rukom napisano odobrenje za isplatu, dok se na primjerku kojeg smo mi dobili to ne nalazi - objasnio je. 

Sve to je Kasaiću i ljudima iz HAMAG-BICRO-a bio znak za uzbunu. Kao i činjenica da se pregled terena i opreme nikad nije dogodio. 

- Dogovor je bio da nam pokažu gdje je roba, da se fotografija i dokumentira te pošalje nama kao dopuna. Nisu to napravili iako smo ih nekoliko puta kontaktirali. Uvijek je bio neki razlog za odgodu. Na kraju smo sami otišli i utvrdili da ono što je u građevinskim knjigama ne odgovara ostaloj dokumentaciji i pravom stanju stvari. Na lokaciji su vrata bila zaključana, nije izgledalo kao da se išta radi ili događa. Nije bilo ni radova ni opreme za 2.700.000 kuna. To su veliki novci. Nismo dobili odgovore gdje je oprema poput opreme za predstave koje su bile u sklopu projekta, kamere, interijera, kuhinje, ničega. Na slikama se vidi da kablovi i gole žice vire na sve strane, sanitarni čvor nije do kraja napravljen, nigdje nije bilo kuhinje koja je trebala biti kupljena kad su dobili drugu ratu. Projekt nikad nije završen - rekao je Kasaić. 

Prije nego ga je ispitala obrana, imao je za dodati nešto u zapisnik. Nešto zbog čega su svi u sudnici malo zastali. 

- Pet - šest mjeseci kasnije do mene su došle fotografije od direktora iz Agram Banke, s upitom jesmo li zaprimili fotografije opreme i prostora. Na tim fotografijama su bili neki ljudi iz turizma, ne znam ih, i tadašnja ministrica Gabrijela Žalac. Bila je nekakva bila tu i vidjelo se da se održava neka hologramska predstava, međutim to je bila samo pokazna stvar, ne nešto trajno, i sigurno ne nešto što smo mi mogli uzeti kao dokaz izvođenja radova - zaključio je.